Ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj u srpnju su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), nastavili rasti, i to za 2 posto prema istom mjesecu lani, te su krajem srpnja dosegnuli 245,1 milijarde kuna.
Time su, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), ukupni depoziti, dakle depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, u odnosu na srpanj prošle godine do kraja sedmog mjeseca ove godine porasli za 4,7 milijarde kuna.
Na mjesečnoj razini, pak, ukupni su depoziti u srpnju porasli za 827,9 milijuna kuna, odnosno 0,3 posto, dok su u usporedbi s krajem 2014. porasli za 795,5 milijuna kuna ili također 0,3 posto.
U analizi, objavljenoj u petak, analitičari RBA ističu kako je i godišnjem i mjesečnom rastu ukupnih depozita prvenstveno pridonio rast štednih i oročenih depozita, koji su od srpnja prošle godine porasli za 856,7 milijuna kuna ili 0,4 posto, da bi krajem sedmog mjeseca ove godine dosegnuli 198,2 milijarde kuna.
U ukupnom iznosu kunski depoziti čine manji dio te su krajem srpnja iznosili 34,05 milijardi kuna, uz godišnji pad za 1,03 milijarde kuna ili 2,9 posto, dok su devizni istodobno premašili 164 milijarde kuna, uz godišnji rast za 0,9 posto, odnosno 1,4 milijarde kuna.
Iz RBA pojašnjavaju kako je, s obzirom da devizni depoziti čine skoro 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro tj. pad prosječnog tečaja za 0,6 posto na godišnjoj razini pridonio padu njihovog kunskog izraza.
Depozitni je novac, pak, kajem srpnja iznosio 46,8 milijardi kuna, što je 28,8 milijuna kuna ili 0,1 posto manje u odnosu na lipanj, ali čak 4,3 milijarde kuna ili 10,1 posto više u odnosu na srpanj prošle godine.
Promatrano prema sektorima, godišnji pad od 846 milijuna kuna zabilježen je jedino u kategoriji drugih financijskih posrednika, i to za 25,2 posto, na 2,5 milijardi kuna.
Depoziti stanovništva, koji čine 83,8 posto ukupnih depozita, dosegli su pak 166,1 milijardu kuna, što je 0,2 posto, odnosno 277,4 milijuna kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine, a istodobno su depoziti poduzeća porasli za 1,3 posto ili 301 milijun kuna, na 24 milijarde kuna.
"Očigledno alternativne vrste investiranja još uvijek nisu dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka, stoga očekujemo nastavak godišnjih stopa rasta depozita, predvođen rastom depozita u sektoru kućanstava, koji bi i dalje mogao odgađati kupovinu trajnih dobara i svoje viškove držati u obliku depozita", zaključuju analitičari RBA.
