Sedamdeset i sedam posto europskih automobila s dizelskim motorom proizvodi razine emisija koje ukazuju na prisutnost uređaja za varanje, pokazalo je izvješće neprofitnog Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz (ICCT)
Koristeći podatke iz 1400 službenih vladinih testova pod kontroliranim uvjetima, studija je otkrila da 77 posto dizelskih automobila s oznakom Euro 6 (Euro 6 je naziv trenutnih pravila EU-a o emisijama) i 85 posto starijih vozila s oznakom Euro 5 ima 'sumnjive' rezultate testiranja, pokazujući prekomjerne emisije.
Količine dušikovog oksida koje emitiraju ti automobili tijekom testiranja, navodi se u izvješću, ukazuju na 'vjerojatno korištenje zabranjenog uređaja za otkazivanje', tj. softvera koji omogućuje automobilima da trenutno uključe kontrolu onečišćenja tijekom testiranja.
vezane vijesti
'Ekstremne' razine emisije pronađene su u najmanje 40 posto testova, pokazujući da je prisutnost uređaja za isključivanje 'gotovo sigurna' stvar.
Izvješće procjenjuje da se 19 milijuna vozila sa 'sumnjivim' razinama emisije — i 13 milijuna s 'ekstremnim' razinama — trenutno koristi u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji.
'Ovi rezultati predstavljaju čvrste dokaze za vlasti da istraže i potencijalno poduzmu korektivne mjere za rješavanje zdravstvenih rizika koje predstavljaju europski dizelski automobili na cestama', rekao je Peter Mock, izvršni direktor ICCT-a za Europu.
Postojanje takozvanih senzorskih uređaja otkriveno je u skandalu Dieselgate 2015., kada je njemački proizvođač automobila Volkswagen priznao da je varao na testovima emisija za stotine tisuća automobila u SAD-u
Drugi proizvođači automobila, uključujući Daimler, Renault i Fiat, od tada su se suočili sa sličnim optužbama.
Sud Europske unije u prosincu 2020. godine stavio je izvan zakona uređaje za otkazivanje.
Reagirajući na studiju ICCT-a, tri ekološke nevladine organizacije rekle su da će tužiti francusku, britansku i njemačku vladu zbog njihove 'nesposobnosti da se uhvate u koštac s pošasti ilegalnih uređaja' i prisiliti proizvođače automobila da plate troškove povlačenja neispravnih dizelskih automobila.
Skandal Dieselgate izbio je u rujnu 2015. godine, kada su američki regulatori objavili da je Volkswagen grupa ugradila u automobile uređaje kako bi krivotvorila podatke o emisiji štetnih plinova. Uređaji su na testovima pokazivali drugačije podatke nego u vožnji.
Postao je to jedan od najskupljih korporativnih skandala u povijesti. Kompanija je potrošila gotovo 40 milijardi eura na pravne naknade i isplate klijentima, uključujući nagodbu u SAD-u u iznosu od 15 milijardi dolara.
Skandal Dieselgate također je imao implikacije na automobilsku industriju u cjelini. Osvijetlio je problem ispitivanja emisija i pokrenuo pitanja o učinkovitosti trenutnih propisa i protokola testiranja.
To je također dovelo do pojačanog nadzora drugih proizvođača automobila i njihove prakse emisija, a neki su se kao rezultat toga suočili sa sličnim optužbama i kaznama.
Skandal je također pridonio promjeni stavova potrošača o dizelskim vozilima. Prije skandala dizelski motori su se smatrali ekonomičnijom i ekološki prihvatljivijom alternativom benzinskim motorima. Međutim negativan publicitet koji je izazvao Dieselgate doveo je do pada prodaje dizelskih vozila te prelaska na električne i hibridne varijante.
