'EU fondovi važan su, ali ne i neupitan izvor financiranja jer će kvalitetno pripremljeni strateški okvir na nacionalnoj i lokalnoj razini, uključivanje korisnika u proces planiranja te oprez korisnika u planiranju troškova i cijene projekata biti ključni za uspješno korištenje strukturnih i investicijskih fondova nakon što Hrvatska 1. srpnja uđe u Europsku uniju', glavna je poruka sudionika konferencije 'Europski fondovi nakon pristupanja Europskoj uniji – Ususret novoj financijskoj perspektivi', održane u srijedu, 19. lipnja u prostorijama HGK u Zagrebu
Konferencija je održana u organizaciji Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte - IRPEU, Hrvatske gospodarske komore i Udruge gradova, a pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova te tvrtke EU PROJEKTI.
Hrvatske korisnike već od prvoga srpnja očekuje preko 450 milijuna eura novca iz strukturnih fondova Europske unije za iskoristiti za projekte samo do kraja ove godine, a do kraja 2020. barem milijardu eura svake godine, podsjetila je Dubravka Flinta, načelnica sektora za poslove Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija, što je gotovo 13 puta više novca u odnosu na postojeći program IPA.
Okupljene su na početku pozdravili Veleposlanica Kraljevine Nizozemske, Stella Ronner Grubačić, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta, urednica portala EU-PROJEKTI.INFO Ariana Vela, koordinatorica Udruge gradova Nives Kopajtich-Škrlec te Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Branka Grčića.
Sa strukturom i podjelom strukturnih fondova preko 170 okupljenih iz javnog, privatnog i nevladinog sektora upoznao je Zvonimir Savić, zamjenik direktorice Centra za EU pri HGK, a svoja iskustva u radu na fondovima Eu-a, kao i priče o uspjehu Mađarske i Litve podijelili su Gabor Kende i Viktoras Sirvydis.
Tijekom dviju panel-rasprava, otvorena su i mnoga za Hrvatsku danas iznimno važna pitanja, poput kriterija podjele zemlje na statističke regije NUTS II, ali i samog znanja potencijalnih hrvatskih korisnika o tome što se iz fondova EU-a može i smije financirati. Dubravka Flinta iz Ministarstva financija najavila je kako će se iz Nacionalnog fonda i dalje moći sufinancirati do 35 posto troškova predfinanciranja projekta, a panelisti su zajedno poručili korisnicima kako moraju kontrolirati troškove svake faze projekta, ali posebno i njegovu cijenu nakon kraja sufinanciranja fondova EU-a, kako korisnicima projekt ne bi postao veliki financijski teret i u konačnici korisnike doveo do bankrota.
