Hrvatskim poduzetnicima nude se zaista brojne prilike za financiranje projekata novcem EU-a. Kako netko tko nema iskustva s tim fondovima može započeti taj proces i kako se uopće snaći u nepreglednoj šumi informacija koje kolaju?

Fondovi EU-a su tema koja već dugo drži pažnju privatnog sektora, što je i razumljivo s obzirom na to da se radi o financijskim potporama za koje uvijek ima mjesta. Cjelokupan sustav fondova EU-a i svi operativni programi, kao temelj za ove financijske potpore, kompleksno su područje koje se ne može savladati preko noći, stoga je dobra stvar to što poduzetnici ni ne moraju savladati sve to da bi se uspješno prijavili i proveli projekt sufinanciran sredstvima EU-a.

Ono što zanima privatni sektor je kada i koje investicije, odnosne projekte mogu sufinancirati sredstvima EU-a i zato su im potrebne pravovremene i konkretne informacije - u ovom slučaju o pozivima/natječajima i njihovim uvjetima - na temelju kojih mogu donositi odluke o tome mogu li i žele li se upustiti u proces prijave projekta na natječaj EU-a.

Ipak, prilika je mnogo i informacije o njima dolaze sa svih strana. Ako nemate iskustva s terminologijom natječaja EU-a ili prijavom i provedbom projekata koje EU sufinancira, nije lako pronaći pravu informaciju i, što je još važnije, pronaći je u pravo vrijeme. Prema povratnim informacijama članica Hrvatske gospodarske komore, a i iz vlastitog iskustva - upravo snalaženje na desecima portala raznih ministarstava i državnih agencija, JLS-a (jedinica lokalne i područne samouprave) i web stranicama konzultanata, na kojima uglavnom nije moguće pretraživati natječaje po odabranim kriterijima, oduzima jako puno vremena i možemo reći da je to na samom početku prepreka za poduzetnike, nakon koje mnogi odustanu jer 'nije to za njih'.

Kako jednostavnije doći do potrebnih informacija?

To pitanje nam se u HGK-u još davno nametnulo i na njega smo odgovorili kreiranjem aplikacije e-Financiranje/Izvori financiranja na platformi Digitalna komora (DK). HGK je na platformi Digitalna komora omogućio pretraživanje svih dostupnih natječaja u RH pomoću tražilice koju poduzeća mogu samostalno koristiti, kao i usluga koje HGK pruža u području fondova EU-a, a one uključuju, između ostaloga, pretragu dostupnih natječaja. Posebnost tražilice je ta da se natječaji mogu pretraživati po različitim ključevima/parametrima pretrage te na taj način suziti izbor i pronaći samo one koji odgovaraju poduzeću po određenim kriterijima. Primjerice, na službenim stranicama nadležnog ministarstva, ako idete pretraživati otvorene pozive, kao rezultat pretrage dobijete apsolutno sve otvorene pozive (i one gdje su prihvatljivi prijavitelji JLRS, MSP, MSP i velika poduzeća, NGO te drugi), no u tražilici Digitalne komore HGK možete selektirati samo one pozive na kojima su MSP-ovi prihvatljivi prijavitelji. Time je članicama HGK značajno olakšan prvi korak, a to je pravovremena informiranost kako bi se mogle planirati daljnje aktivnosti - od analize prihvatljivosti prijavitelja do ostalih aktivnosti, koje često uključuju i angažman vanjskih tvrtki (konzultanata) specijaliziranih za fondove EU-a.

Trebaju li tvrtke odmah angažirati konzultante za fondove EU-a ili dio posla mogu obaviti i same - kako to izgleda u praksi?

To je pitanje koje često dobivamo i od naših članica - 'Isplati li se više angažirati poslovnog savjetnika (konzultanta) za praćenje natječaja EU-a, pripremu, prijavu i provedbu projekata EU-a ili za obavljanje tih poslova educirati zaposlenika u vlastitom poduzeću?' Sve naravno ovisi o ljudskim i financijskim kapacitetima poduzeća te o vrsti aktivnosti u području fondova EU-a, ali naravno i o tome planira li se poduzeće u većem intenzitetu prijavljivati na natječaje EU-a.

Ono što bi bio naš savjet je da se za prvi korak - informiranje o pozivima i provjeru prihvatljivosti prijavitelja - iskoriste mogućnosti pretraživanja na Digitalnoj komori, što djelatnici poduzeća mogu raditi samostalno ili uz pomoć stručnjaka iz HGK, te da iskoriste iskustvo koje oni imaju s projektima EU-a preko dostupnih usluga HGK. Na taj način bilo koje poduzeće može brzo doći do konkretne informacije o onome što ga zanima. Iz dosadašnjeg iskustva možemo reći da bi za praćenje i informiranje o prilikama bilo dovoljno zadužiti nekoga od djelatnika unutar poduzeća kojemu se jednostavno objasni kako pretraživati pozive EU-a unutar aplikacije DK te koje usluge može zatražiti i dobiti od HGK vezano uz ovu aktivnost.

Ali kada govorimo o pripremi, prijavi i provedbi projekata EU-a, zbog specifičnosti administrativnih procedura i logike tih projekata, savjet je svakako angažirati konzultanta, barem za prvi takav projekt i pogotovo ako je riječ o većoj vrijednosti i kompleksnijem pothvatu. Iskustvo te poznavanje načela i logike fondova i projekata EU-a iznimno su važni. Od konzultanata, međutim, ne treba očekivati da predlažu projektne ideje i da ih razrađuju u sadržajnom smislu, osim ako nije riječ o onima specijaliziranim za pojedina specifična područja djelovanja (primjerice digitalna transformacija poslovanja), već da budu spona između poduzeća iz kojeg dolazi projektni prijedlog i tijela koja objavljuju pozive za dostavu projektnih prijedloga, udovoljavajući pritom svim formalnim i sadržajnim aspektima poziva kako ne bi došlo do 'greške u koracima' ili administrativnih propusta u fazi pripreme i prijave projektnog prijedloga te kasnije u fazi njegove provedbe.

Koji su po vama ključni izazovi u pripremi i provedbi projekata EU-a?

Aktivnosti pripreme i aktivnosti provedbe projekata EU-a dva su potpuno odvojena segmenta te ih ne bi trebalo promatrati kao cjelinu.

Kao najveći izazov u segmentu pripreme istaknuli bismo dobro planiranje projekata kako bi oni u trenutku objave poziva bili, u mjeri u kojoj je to moguće, spremni za prijavu. U segmentu provedbe do sada je najveći izazov bila (i ostala) provedba planiranih nabava korištenjem odgovarajućih postupaka i primjenom propisanih načela nabave. Upravo zbog specifičnosti administrativnih procedura i primjene odgovarajućih načela u provedbi, kako nabava, tako i projektnih aktivnosti, preporuka je angažirati stručnjake s iskustvom u provedbi projekata EU-a. To je, u konačnici, i najisplativija varijanta, jer bolje je platiti stručnjaka koji će uredno voditi proces nego plaćati penale u vidu financijskih korekcija koje višestruko mogu premašivati iznose plaćene stručnjaku.

Kako HGK pomaže tvrtkama u području fondova EU-a i drugih izvora financiranja projekata?

Najveća dodana vrijednost proizlazi upravo iz aplikacije e-Financiranje na Digitalnoj komori, u okviru koje se nalazi tražilica izvora financiranja općenito (fondovi EU-a, HAMAG-BICRO, HBOR, poslovne banke, JLRS), ali postoji mogućnost odabira i samo jednog izvora financiranja, ovisno o interesu poduzetnika. Pristup navedenoj aplikaciji je besplatan za sve korisnike. Osim EU-a kao izvora financiranja, posebnost aplikacije je i ta što se na njoj mogu pretraživati natječaji koje objavljuju jedinice lokalne regionalne samouprave (JLRS), a na kojima su poduzeća prihvatljivi prijavitelji, što je jedinstveno u RH.

Ako poduzetnici nemaju vremena ili jednostavno ne žele samostalno pretraživati izvore financiranja, niti tražiti informacije o pozivima EU-a i samostalno provjeravati jesu li oni prikladni za njih, na raspolaganju im je spektar usluga HGK iz područja izvora financiranja. Usluge se kreću od onih jednostavnijih, kao što su odgovori na pitanja, npr. 'Koji su trenutno otvoreni pozivi EU-a za MSP-ove?' ili 'Postoje li natječaji u najavi na koje se moje poduzeće može prijaviti?', do usluge individualnog savjetovanja, što uključuje sveobuhvatno savjetovanje u području izvora financiranja i fondova EU-a, odnosno podršku u izradi poslovnog plana, analizu mogućnosti za sufinanciranje projektnog prijedloga iz trenutno dostupnih natječaja i onih u najavi, savjetovanje o uvjetima konkretnog natječaja i konceptu projektne prijave, preliminarnu provjeru prihvatljivosti projektne ideje i prijavitelja za specifične natječaje EU-a, savjetovanje o koracima za prijavu na određeni natječaj, pregled primjenjivih uvjeta prihvatljivosti iz prethodnih natječaja i drugo.

Zaključno, što biste poručili poduzetnicima – je li pred njima povijesna prilika za povlačenje bespovratnog novca ili povoljno kreditiranje?

Poslovni sektor je i dosad uspješno povlačio sredstva EU-a. No činjenica da su nam kao državi i u novoj financijskoj perspektivi (2021.-2027.) na raspolaganju značajni financijski iznosi prilika je koju nikako ne bi trebalo propustiti. To se poglavito odnosi na sve one koji planiraju svoje investicije u OIE, energetsku i resursnu učinkovitost, prelazak na kružno gospodarstvo i općenito investicije u proizvodne procese kojima se doprinosi smanjenju štetnih emisija, potom investicije u inovacije, digitalizaciju i digitalnu transformaciju, kao i za edukaciju i usavršavanje djelatnika u tim područjima. Ovdje sam istaknula područja koja se trenutno ističu i po visini alokacije i po broju natječaja, ali to naravno nisu sva područja za koja će biti dostupna sredstva EU-a. Važno je da poduzetnici prate natječaje, da su informirani i da u pravom trenutku mogu mobilizirati bilo unutarnje, bilo vanjske resurse da bi njihove prijave bile pravovremene i uspješne.