Prema podacima Europskog statističkog ureda, gotovo dvije trećine stanovnika Europske unije (62 posto) starijih od 15 godina barem jednom godišnje priušti si višednevno putovanje. Pritom njih polovica provede odmor na nekom od domaćih turističkih odredišta, a oko trećine (32 posto) otputuje u inozemstvo.

Turistički neaktivno bilo je 37,9 posto stanovnika EU-a, a glavni razlog zbog kojeg nisu putovali je nedostatak novca. Manji dio stanovnika se na turistička putovanja ne odlučuje zbog zdravstvenih razloga, nedostatka motivacije, obiteljskih okolnosti te poslovnih obaveza.

Financijski problemi navode se kao glavna prepreka za sve dobne skupine, osim onih u dobi od 65 godina, kod kojih su zdravstveni razlozi najčešće spomenuta prepreka.

Među građanima EU-a najmanje putuju Rumunji, od kojih je tek svaki četvrti 2016. godine proveo odmor izvan mjesta stanovanja. Kod kuće je ostalo i više od 70 posto stanovnika Portugala i Bugarske te više od 50 posto Grka, Talijana i Hrvata.

Pritom je nedostatak novca kao prepreka za putovanje najizraženiji u Grčkoj, Portugalu i Hrvatskoj. Čak 61,6 posto Hrvata koji nisu putovali nedostatak novca navelo je kao glavni razlog neodlaska na put. Slika je još poraznija kada se promotri struktura putovanja prema vrsti smještaja. Naime, i onaj manji dio hrvatskih građana koji se uspije maknuti od kuće čak 71,5 posto noćenja provede u neplaćenom smještaju, odnosno kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim vikendicama. To znači da si putovanje s plaćenim smještajem može priuštiti samo desetak posto hrvatskih građana.

U općoj besparici najmanje je sretnika koji mogu uživati u inozemnim destinacijama. O tužnoj slici hrvatskog turističkog standarda najbolje svjedoče podaci Svjetskog putničkog i turističkog vijeća UN-a koji prate razliku između turističkih prihoda i troškova u pojedinim državama.

Od 45 najposjećenijih svjetskih turističkih destinacija Hrvatska ima najveću razliku između količine novca koju dobiva od turizma i one koju njeni građani ostavljaju u stranim destinacijama.

Naime, prihodi od turizma čak su 12 puta veći od količine novca koju Hrvati ostavljaju u drugim europskim i svjetskim destinacijama, što svjedoči o izrazito niskoj aktivnosti Hrvata što se tiče inozemnih putovanja.

Dok smo prema statistici Svjetskog putničkog i turističkog vijeća u 2016. godini od turizma uprihodili 9,8 milijardi američkih dolara, istodobno smo u stranim zemljama ostavili samo 0,8 milijardi dolara, što je u apsolutnim brojkama najmanji iznos od svih zemalja EU-a.

Uvjerljivo najaktivnija europska turistička nacija su Finci s udjelom putnika od čak 91,4 posto. Na barem jedno putovanje otišlo je više od 80 posto Nizozemaca, Luksemburžana i Čeha, a putovalo je i više od tri četvrtine Danaca, Nijemaca, Austrijanaca i Šveđana.