Do 2015. broj zaposlenih u HAC-u i Autocesti Rijeka – Zagreb (ARZ) smanjit će se za 500 ljudi, čime će se uštedjeti 300 milijuna kuna, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić na današnjem predstavljanju planova restrukturiranja za ta dva velika državna gubitaša
Do 1. siječnja iduće godine iz HAC-a i ARZ-a bit će izdvojeni sektori naplate i održavanja u novu zajedničku tvrtku. U njoj će raditi 3.000 ljudi, s tim da bi se u naredne tri godine taj broj smanjio na 2.700 radnika.
'Došli bismo time na 2,5 zaposlenih po kilometru autoceste, što je europski prosjek', naglasio je Dončić.
Nakon izdvajanja naplate i održavanja u HAC-u bi u konačnici ostalo oko 200 ljudi, a u ARZ-u 147. Matice će nastaviti raditi na novim projektima, i to ne samo na autocestama, već i željeznici, aerodromima, riječnim lukama i dr.
U doglednoj budućnosti HAC i AZR bi se trebali spojiti u jednu kompaniju, dok će tvrtka za naplatu i održavanja biti privatizirana.
Proces restrukturiranja, naglasio je ministar, ide bez obzira na započeti proces monetizacije autocesta odnosno traženja koncesionara. Vlada se nada da će tako doći do 2,7-3 milijarde eura kojima bi zatvorila nepovoljne državne kredite te smanjila javni dug za 14-15 posto
'Ukoliko ne postignemo očekivanu cijenu nećemo ići u monetizaciju. Ako uspijemo ostala bi nam trošarina od 60 lipa na gorivo i s tim novcem bi mogli pokrenuti novi investicijski ciklus', objasnio je Dončić.
On je uvjeren kako će naše autoceste privući interes ulagača bez obzira na vladin uvjet po kojem koncesionar može povećati cestarinu samo za trošak inflacije.
Prilikom predstavljanja plana restrukturiranja HAC-a predsjednik Uprave Dražen Guštin izrazio je uvjerenje kako od jeseni iduće godine Hrvatska može krenuti s izgradnjom novih dionica: Osijek - Beli Manastir na koridru Vc, nove obilaznice oko Zagreba i autoceste Rijeka - Žuta Lokva.
Sve bi nas to zajedno koštalo 17 milijardi kuna od čega bi, kaže Guštin, sedam milijardi bespovratno mogli povući iz EU fondova a ostatak bi pokrili kvalitetnim dugoročnim kreditima i trošarinom na gorivo.
Zanimljivo je bilo i izlaganje čelnog čovjeka ARZ-a Željka Denone koji je većinu vremena potrošio objašnjavajući kako je ARZ 'virtualni gubitaš'. Kad bi 'samo' iz bilance izbacili amortizaciju nematerijalne imovine i negativne tečajne razlike ARZ bi, tvrdi Denone, prošlu godinu završio u plusu 254,6 milijuna kuna
