Prema podacima Saveznog ureda za motorna vozila (KBA), u prvih devet mjeseci 2024. godine registrirano je 276.390 novih električnih vozila, što predstavlja pad od gotovo 30 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada ih je bilo preko 387.000. Samo u kolovozu broj registracija novih električnih automobila u Njemačkoj pao je za gotovo 70 posto. Njemačka vlada ukinula je poticaje za kupnju EV-ova za poslovne korisnike početkom godine, a u jesen ih je dodatno ukinula i za privatne kupce, čime je dodatno usporila prodaju.

Nakon ovog udarca, vlada sada razmatra mogućnost ponovnog uvođenja poticaja kroz porezne olakšice, bonuse i poticaje za zamjenu starih vozila s unutarnjim izgaranjem. No, pitanje je koliko brzo i u kojoj mjeri će ove promjene utjecati na tržište i potaknuti kupce na kupnju električnih vozila.

Visoki troškovi kao prepreka za kupce

Jedan od glavnih razloga za suzdržanost prema električnim vozilima su njihovi visoki troškovi. Električni automobili trenutno su skuplji od klasičnih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Prema podacima Centra za automobilska istraživanja (CAR), prosječna cijena EV-a iznosi 39.800 eura, što je oko 6.600 eura više od usporedivog automobila na benzin. Prema anketi GfK-a, provedene za Njemački automobilski fond (DAT), 43 posto kupaca odustaje od kupnje električnog automobila upravo zbog visokih troškova.

Ova financijska razlika dodatno otežava prijelaz na zelenu mobilnost, što je ključni cilj Njemačke i EU-a u okviru borbe protiv klimatskih promjena. Kupci koji su suočeni s inflacijom i ekonomskim nesigurnostima nerado se odlučuju na ovako velike investicije, osobito kada nisu sigurni koliko će brzo električna tehnologija napredovati i kakva je budućnost električnih automobila uopće.

Nedostatna infrastruktura i ograničenja baterija

Pored visokih troškova, mnogi kupci izražavaju zabrinutost zbog ograničene infrastrukture za punjenje i ograničenog dosega električnih vozila. Istraživanje DAT-a pokazalo je da polovica ispitanih vozača vidi kratki doseg kao značajnu prepreku. Mnogi su također zabrinuti zbog dugog vremena punjenja baterija, a nedovoljna infrastruktura za punjenje samo dodatno povećava ovu zabrinutost. Iako Njemačka radi na širenju mreže punionica, proces je spor i neravnomjeran, zbog čega je dostupnost punionica u ruralnim područjima još uvijek vrlo ograničena.

ADAC, njemački automobilski klub, potvrdio je kako je ovo jedno od ključnih pitanja zbog kojih vozači odgađaju kupnju električnih vozila. Problematična je i percepcija baterija, jer mnogi korisnici vjeruju da tehnologija nije dovoljno razvijena i da baterije neće trajati dovoljno dugo. Prema riječima stručnjaka, stanje baterije glavni je faktor koji utječe na vrijednost rabljenih EV-ova, a pad vrijednosti rabljenih električnih automobila u Njemačkoj dodatno otežava situaciju.

Pad vrijednosti rabljenih EV-ova i održivost baterija

Kupci su također zabrinuti zbog niske preprodajne vrijednosti električnih automobila. Prema američkoj platformi iSeeCars, između kolovoza 2023. i kolovoza 2024. godine, prosječna vrijednost rabljenih električnih automobila pala je za 25 posto, dok su vrijednosti rabljenih vozila na benzin pale za samo 4,4 posto. Stručnjaci objašnjavaju da je ključni faktor za vrijednost rabljenih EV-ova stanje baterije, jer baterije mogu gubiti kapacitet s vremenom i kilometražom.

Unatoč tome, ADAC navodi da moderne litij-ionske baterije u električnim vozilima imaju životni vijek od barem 200.000 kilometara, što je usporedivo s vozilima na benzin. Testovi su pokazali da baterije novijih električnih vozila ne pokazuju značajne gubitke čak ni nakon visokih kilometraža. Volkswagenov model ID.3, primjerice, zadržava više od 90 posto kapaciteta čak i nakon 100.000 kilometara, što pruža određeni optimizam korisnicima.

Budućnost tehnologije baterija: nade i izazovi

Unatoč trenutnim izazovima, očekuje se daljnji razvoj tehnologije baterija. Stručnjaci predviđaju velike tehnološke pomake, uključujući uvođenje čvrstih baterija koje bi mogle povećati domet električnih automobila i značajno smanjiti vrijeme punjenja. Frank Blome, voditelj odjela za baterije u Volkswagenu, ističe mogućnost povećanja dometa za čak 30 posto uz prepolovljenje vremena punjenja, što bi moglo promijeniti percepciju kupaca prema električnim vozilima.

Međutim, prisutna je i zabrinutost hoće li tehnologija baterija izazvati problem s otpadom, sličan onome kod pametnih telefona. ADAC smatra da je takva usporedba neutemeljena jer je početna cijena automobila znatno viša, pa su korisnici motivirani da produže vijek trajanja vozila. Također, stručnjaci očekuju značajan napredak u mogućnostima zamjene i reciklaže baterija, što bi moglo doprinijeti održivijem ciklusu korištenja.

Reciklaža kao ključ za održivost

Kako bi se smanjila ovisnost o uvoznim sirovinama, mnoge automobilske tvrtke, uključujući Mercedes, BASF i Volkswagen, ulažu u optimizaciju reciklaže baterija. Europska unija nametnula je visoke standarde za reciklažu kroz novu uredbu o baterijama, s ciljem postizanja visokih stopa reciklaže i ponovne upotrebe. Prema studiji RWTH Aachena i PwC-a, do 2035. godine oko 30 posto litija, nikla i kobalta u novim baterijama moglo bi dolaziti iz recikliranih izvora.

Predviđa se da će poslovanje s reciklažom baterija u Europi postati profitabilno od 2030. godine, kada bude dovoljno starih baterija u opticaju.