Smanjena potražnja za automobilima i pritisak konkurencije, posebno iz Kine, doveli su Volkswagen do razmatranja drastičnih mjera, uključujući otpuštanje radnika i zatvaranje tvornica. Ova odluka, iako još nije službeno potvrđena, dolazi nakon godina uspješne prodaje i rasta. Volkswagen, kao druga najveća automobilska kompanija na svijetu, iza japanske Toyote, sada se suočava s ozbiljnim izazovima u pokušaju povratka na put profitabilnosti.

Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING-a Njemačka, upozorava da su Volkswagenovi problemi simbol šire krize u njemačkoj industriji. 'Činjenica da Volkswagen više ne isključuje mogućnost zatvaranja tvornica i prisilnih otpuštanja pokazuje koliko je njemačka industrija sada u krizi', ističe Brzeski.

Naime problemi s kojima se suočava kompanija — visoki troškovi rada, zastarjela organizacijska struktura i kašnjenje u prihvaćanju tehnoloških inovacija — odražavaju šire izazove njemačkog industrijskog sektora. Ovi problemi ne utječu samo na Volkswagen, već i na druge njemačke industrijske gigante, do sada simbole stabilnosti i uspjeha.

Gospodarski pad i kriza industrijskog sektora

Njemačko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim padom. U 2024. godini vlada očekuje smanjenje BDP-a od 0,2 posto, što je značajan pad u usporedbi s ranije predviđenim rastom od 0,3 posto. Razlog za ovo smanjenje prvenstveno leži u industrijskom sektoru, a on se nije oporavio od šokova uzrokovanih pandemijom koronavirusa i ruskom invazijom na Ukrajinu.

Automobilska industrija, koja zapošljava više od 773.000 ljudi u Njemačkoj, posebno je pogođena. Volkswagen je dugo bio predvodnik te industrije, no sada se suočava s velikim izazovima, što ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Pad potražnje za automobilima, visoki troškovi proizvodnje i slaba potražnja za električnim vozilima samo su neki od faktora koji pridonose problemima njemačkog automobilskog diva, piše New York Times.

Izgubljene prilike – kako je Njemačka propustila zlatno desetljeće

Mnogi ekonomisti tvrde da su problemi s kojima se danas suočava Njemačka, a time i Volkswagen, posljedica propuštenih prilika tijekom onoga što neki nazivaju 'zlatnim desetljećem'. Nakon globalne financijske krize 2008. godine njemačko gospodarstvo doživjelo je značajan rast, uz povećanje proizvodnje od 14 posto. No umjesto da iskoristi te godine uspjeha za ulaganje u digitalizaciju, zelenu tranziciju i javnu infrastrukturu, Njemačka je odlučila uvesti politiku uravnoteženog proračuna, ograničavajući time mogućnosti za ulaganja u budućnost. Godine su to, valjda prisjetiti, u kojima je na vlasti bila Angela Merkel.

Jens Südekum, ekonomist sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu, ističe: 'Njemačka je tada bila previše uspješna, a ljudi su postali samozadovoljni, misleći da će taj uspjeh zauvijek trajati. Sada znamo da to jednostavno nije slučaj.'

Ova samozadovoljnost osobito je vidljiva u automobilskoj industriji. Volkswagen, koji je tijekom 1990-ih prodavao milijune automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u Kini i Europi, nije ozbiljno shvatio rast kineskih konkurenata poput BYD-a, Geelyja i NIO-a, fokusiranih na razvoj električnih i hibridnih vozila. Nedostatak dugoročnog planiranja sada dolazi na naplatu jer kineske tvrtke preuzimaju sve veći dio tržišta, osobito u segmentu električnih automobila.

Sindikati protiv rezova: Borba za radna mjesta

IG Metall, sindikat koji predstavlja 120.000 radnika Volkswagena u Njemačkoj, aktivno se bori protiv planiranih otpuštanja i zatvaranja tvornica. U rujnu su tisuće radnika prosvjedovale ispred palače Hannover, tražeći povećanje plaća od sedam posto i upozoravajući da 'rezovi nisu budući koncept'.

Thorsten Gröger, glavni pregovarač IG Metalla, optužuje vodstvo Volkswagena za loše upravljanje, zahtijevajući smanjenje birokracije i razvoj strategije koja će osigurati opstanak kompanije. 'Radnici su spremni braniti 120.000 radnih mjesta u šest njemačkih tvornica, no tvrtka mora pronaći dugoročna rješenja', istaknuo je Gröger.

Predstavnici Volkswagena s druge strane upozoravaju na visoke troškove rada u Njemačkoj i velikodušne beneficije u kojima uživaju radnici, poput 36 dana godišnjeg odmora. Arne Meiswinkel, šef ljudskih resursa u Volkswagenu, naglašava: 'Možemo zadržati vodeću poziciju i dugoročno osigurati radna mjesta samo ako poslujemo ekonomičnije.'

Neizvjesna budućnost: Kineska konkurencija i odluke EU-a

Dodatni problem za Volkswagen predstavlja sve veća kineska konkurencija, osobito u segmentu električnih vozila. Kineski proizvođači, potpomognuti državnim subvencijama, uspješno preuzimaju tržišni udio u Europi, što je potaknulo Europsku uniju da poveća carine na kineska električna vozila. Ova odluka, koja bi trebala izjednačiti uvjete za europske proizvođače, naišla je na otpor Volkswagena i njemačke vlade jer se boje moguće odmazde Kine, jednog od najvećih tržišta za njemačke automobile.

Volkswagen je snažno prisutan u Kini, a bilo kakve trgovinske barijere mogle bi dodatno ugroziti njegove poslovne rezultate. Ekonomisti upozoravaju da bi povećanje carina moglo samo otežati položaj europskih proizvođača automobila jer se već bore s visokim troškovima proizvodnje i sporom prilagodbom na tržišne promjene.

Erasmus Kersting, profesor ekonomije na Sveučilištu Villanova, koji proučava njemačko gospodarstvo, ističe da je potrebno smanjiti regulaciju i omogućiti kompanijama veću fleksibilnost: 'Manje regulacije i poticanje ulaganja ključno je za opstanak njemačke industrije u globalnoj konkurenciji.'

Može li Volkswagen prebroditi krizu?

Suočen s konkurencijom iz Kine, visokim troškovima rada i kašnjenjem u tranziciji na električna vozila, Volkswagen se nalazi u kritičnom trenutku svoje povijesti. Iako tvrtka ima snažnu poziciju na globalnom tržištu, njezin vodeći brend gubi na profitabilnosti, a budućnost tisuća radnika u Njemačkoj je upitna.

Volkswagen može prebroditi krizu pomoću nekoliko ključnih strategija koje bi trebale omogućiti stabilizaciju poslovanja i prilagodbu tržišnim promjenama, a to su elektrifikacija, digitalizacija, smanjenje troškova i jačanje prisutnosti na novim tržištima. Regije poput Indije, Latinske Amerike i Afrike predstavljaju značajan potencijal za rast jer potražnja za automobilima ondje raste, a elektrifikacija još nije u potpunosti ušla u mainstream.

Međutim to zahtijeva ne samo ulaganje u tehnologiju, već i reorganizaciju poslovanja, bolje upravljanje resursima i sposobnost brze prilagodbe tržišnim uvjetima.

Odluke koje Volkswagen i njemačka vlada donesu u narednim mjesecima mogle bi imati dalekosežne posljedice ne samo za ovu ikonu njemačke industrije, već i za cjelokupno gospodarstvo zemlje.

Ako se ne pronađu održiva rješenja koja će omogućiti bržu prilagodbu tržišnim uvjetima, kriza u Volkswagenu mogla bi postati simbol šire industrijske stagnacije u Njemačkoj, suočene s gubitkom svoje nekada dominantne pozicije na globalnom tržištu.