Životni troškovi u Njemačkoj porasli su toliko da su u financijskoj krizi i oni koji do prije nekoliko godina nisu bili u opasnosti od siromaštva. Sve više ljudi primorano je raditi više od jednog posla, a sve je veći i broj umirovljenika koji moraju tražiti još jedan izvor prihoda
Čini se da mnogima u Njemačkoj jedan izvor prihoda više nije dovoljan. Financijski problemi tjeraju zaposlene da rade dodatne poslove, ali i umirovljenike. U 2022. gotovo 17 posto stanovništva u Njemačkoj živjelo je u siromaštvu – to je više od 14 milijuna ljudi, podaci su Izvješća o siromaštvu iz 2024.
Čak 1,9 milijuna ljudi prošle godine imalo je dva posla, gotovo dvostruko više u odnosu na početak 90-ih godina. Usto sve veći broj umirovljenika radi u mirovini – trenutno njih 1,2 milijuna starijih od 67 godina – što je za 50-ak tisuća više nego krajem 2022., a i više nego dvostruko više u usporedbi s 2000. godinom.
vezane vijesti
Siromaštvo djece nastavlja rasti, pa djeca i mladi danas čine petinu siromašnih. A alarmantan je i podatak da gotovo dvije trećine svih odraslih među siromašnim stanovništvom radi ili su u mirovini. Samo šest posto njih uopće ne radi. Pritom čak 60 posto siromašnih ima srednju, višu ili visoku stručnu spremu.
Prag siromaštva
Prema konvenciji EU-a, kućanstvo se smatra siromašnim ako su mu prihodi manji od 60 posto medijana prihoda.
Prag siromaštva za samce u Njemačkoj u 2022. bio je mjesečni prihod od 1186 eura, a za par bez djece 1779 eura. Smatra se da su samohrani roditelji s djetetom mlađim od 14 godina u riziku od siromaštva ako imaju manje od 1542 eura prihoda mjesečno. Za par s dvoje djece do 14 godina prag siromaštva iznosi 2490 eura mjesečno.
Nemaju gdje ostaviti djecu
Oni koji imaju djecu, a nemaju baka-servis, imaju dodatni problem prilikom pronalaska odgovarajućeg posla zbog predugih listi čekanja za razne tipove skrbi o djeci (primjerice produženi dnevni boravak u školi). Stoga su majke, a posebice one samohrane, često primorane raditi na nepuno radno vrijeme te se zapošljavaju na određeno vrijeme. U slučaju otkaza imaju mala ili nikakva prava na osiguranje, a prava na mirovinu jedva im se ostvaruju. Rezultat toga je siromaštvo u starosti.
Mnogi siromašni građani u Njemačkoj ne traže državnu pomoć, pa čak i onda kad imaju pravo na nju. Prema Institutu za istraživanje tržišta rada, oko 40 posto ljudi ne iskorištava svoje pravo na naknade. Neki iz neznanja, a neki radije žive u skrivenom siromaštvu nego da se obrate centru za zapošljavanje. Razlog je nerijetko to što teško priznaju da su siromašni jer postoji svojevrsna društvena stigma povezana s nemogućnošću pokrivanja troškova života i dobivanja beneficija.
Mnogi umirovljenici siromašni
Ljudi s malim mirovinama ne mogu uhvatiti korak s poskupljenjima, pa se neki više ne usude ni grijati jer se boje da si to više neće moći priuštiti.
Umirovljenica Bärbel H. radila je kao službenica gotovo 45 godina, uključujući 33 godine u tvrtki pokretnih valjaka u središnjem Hessenu. Ova 70-godišnjakinja drugačije je zamišljala svoju mirovinu. Umjesto da uživa u miru i tišini, nastavlja raditi.
'Moram nešto dodatno zaraditi. Sama mirovina ne bi mi bila dovoljna. A da ne radim, morala bih razmišljati hoću li i dalje izaći i pojesti nešto i u kojoj bih mjeri još mogla sudjelovati u društvenom životu jer sve to košta toliko novca', rekla je za Tagesschau, dodavši da sebe i sebi slične vidi kao najveće gubitnike inflacije.
Prema izračunima Saveznog ureda za statistiku, 42,3 posto umirovljenika u Njemačkoj, više od četiri od deset njih, mora preživjeti s manje od 1250 eura neto. Otprilike jedan od četiri primatelja mirovine (26,4 posto) čak prima manje od tisuću eura.
