SPD predlaže da se minimalna satnica u Njemačkoj poveća s 12,82 na 15 eura po satu. No, gospodarstvenici upozoravaju da bi to moglo potaknuti inflaciju, ali i val bankrota te rada na crno
U gotovo cijeloj Europi su s početkom ove godine rasle minimalne plaće. Ona se u različitim državama određuje na različite načine, a u Njemačkoj je glavni kriterij minimalna satnica, koja se odlukom savezne vlade svaki put određuje posebnom odlukom.
Ona trenutno iznosi 12,82 eura po satu. Njemački socijaldemokrati (SPD) žele od 2026. godne podići minimalnu satnicu za 17 posto, odnosno na 15 eura.
No, tome su se usprotivili koalicija CDU/CSU te gospodarstvenici, koji tvrde da bi o visini minimalne satnice trebali odlučivati sindikati i poslodavci putem Komisije za minimalnu plaću.
vezane vijesti
Rast za više od 50 posto
Fenix-magazin.de piše da je analiza posljednjeg većeg povećanja minimalne satnice, koje se dogodilo u listopadu 2022. pokazala da su cijene porasle više od prosječne stope inflacije kod brojnih uslužnih djelatnosti; od pekarnica i frizera do ugostiteljstva i hotelijerstva.
Predsjednik udruženja Gesamtmetall, Oliver Zander, upozorava da bi 'cijene kod frizera, pekara, u kafićima ponovno bi snažno skočile', uz povećanje broja bankrota, ali i rada na crno.
Inače, minimalna je satnica u Njemačkoj uvedena 2015. godine. Tad je iznosila 8,50 eura, a u proteklih je 10 godina porasla za više od 50 posto, dok su ostale plaće rasle za 29 posto. S možebitnim povećanjem na 15 eura, minimalna satnica bi porasla za čak 76 posto.
'Pregovaranje o plaćama mora ostati u rukama sindikata i poslodavaca, jer oni najbolje poznaju situaciju u sektorima i regijama', upozorio je profesor sa Sveučilišta u Frankfurtu i bivši ekonomski savjetnik vlade Volker Wieland.
Val otkaza
Onima koji strahuju od rasta cijena i vala bankrota kao ilustracija mogla bi poslužiti situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ondje je, naime, Vlada donijela odluku o povećanju minimalne plaće sa 619 na 1000 konvertibilnih maraka neto (512,82 eura).
To je samo u prva dva mjeseca ove godine rezultiralo otkazima za više od 6000 ljudi te osjetnijim rastom nezaposlenosti te primatelja socijalnih naknada te padom broja zaposlenih i slobodnih radnih mjesta. Procjene govore kako bi zbog većeg minimalca bez posla u susjednoj državi moglo ostati između 15 i 20 tisuća osoba.
U Hrvatskoj zasad ne prijeti takav scenarij. Kako nam je ranije otkrio glavni analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvoje Stojić, ovakav bi se scenarij mogao dogoditi samo kad bi europska ekonomija ušla u recesiju u trajanju od najmanje pola godine. U Njemačkom kontekstu, bojazan zbog negativnih efekata rasta plaća ne čudi, s obzirom na to da njihovo gospodarstvo već neko vrijeme pleše po recesiji, a val bankrota je dugotrajan.
Iz HUP-a upozoravaju kako je minimalna plaća u Hrvatskoj od 2019. godine rasla za 92 posto, što je više od inflacije, ali i BDP-a te gotovo dvostruko više od rasta minimalca u EU, uz primijećeni pad produktivnosti i konkurentnosti domaćih tvrtki.
