'Hladni, nezainteresirani i zastrašujući', tako njemački mediji opisuju tornjeve u kojima je sjedište Europske centralne banke (ECB) u Frankfurtu. Negdje na 41. katu banka koju vodi Christine Lagarde donosi svoje odluke na mjesečnim sastancima, a upravo one imaju velike posljedice na svakodnevni život građana eurozone. No većina ljudi toga nije svjesna.

Od ljeta prošle godine, dok Hrvatska nije ni bila članica eurozone, ECB je počeo s drastičnim povećanjem kamata. Kamate na depozite banaka, koje su proteklih osam godina bile na nuli kako bi se potaknuo gospodarski rast, sad su na okruglih tri posto.

Rast kamata na depozite posebno bi trebao veseliti štediše, no za Hrvatsku to nije toliko važno jer naše banke plivaju u novcu i još će dulje vrijeme držati kamate na štednju blizu nule.

Visokoj inflaciji raduju se dužnici koji bi u teoriji trebali profitirati na njenim visokim stopama jer će barem malo umanjiti vrijednosti dugova. To je točno samo do određene granice jer plaće i satnice ne rastu ni približno jednakom brzinom kojom napreduje inflacija, a koja se u protekla tri mjeseca u Hrvatskoj recimo drži na 12 posto.

Ulagači su najviše pogođeni rastom kamata u eurozoni - u uvjetima u kojima raste cijena novca koji se posuđuje dionice gube na atraktivnosti, a oni s viškom novca ulažu u obveznice. Novi ulagači zarađuju i na obveznicama, kojima rastu prinosi, a padaju cijene.

Primjerice, netko tko kupi njemačku državnu obveznicu s rokom dospijeća od deset godina danas na njoj može imati 2,77 posto povrata - u ožujku lani, na istoj se obveznici gubilo novac. U Njemačkoj rast prinosa na obveznice direktno pogađa i sve one koji planiraju stambeno zbrinjavanje jer se cijena stambenih kredita uglavnom veže za već spomenutu desetogodišnju obveznicu.

Početkom ovog tjedna kamate na stambene kredite iznosile su oko četiri posto i na najvišoj su razini od listopada prošle godine.

Inače, ECB se trudi obuzdati inflaciju i potaknuti gospodarski rast politikom kamatnih stopa. U uvjetima niske inflacije i slabog gospodarskog rasta središnja banka nastoji potaknuti ga snižavanjem kamatnih stopa. Kada dođe do ubrzanja inflacije, prioritet monetarne politike postaje njezino obuzdavanje, a glavni instrument za postizanje tog cilja podizanje je kamatnih stopa.

ECB postavlja tri ključne referentne stope. Prva je kamatna stopa na glavne operacije financiranja banaka. U tim operacijama banke mogu posuđivati sredstva od ECB-a uz kolateral na tjednoj osnovi po unaprijed određenoj kamatnoj stopi.

Druga je stopa na depozitnu olakšicu, a banke je mogu koristiti za polaganje prekonoćnih depozita po unaprijed postavljenoj stopi, nižoj od glavne stope operacija refinanciranja.

Treća je stopa na graničnu pozajmicu, a nudi prekonoćni kredit bankama po unaprijed postavljenoj kamatnoj stopi iznad glavne stope operacija refinanciranja.