Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti banaka i financijskih institucija domaćim sektorima iznosili su na kraju siječnja 41,3 milijarde eura, što je povećanje za 0,6 milijardi eura ili 1,6 posto na mjesečnoj razini i 4,1 euro ili 10,9 posto u odnosu na siječanj 2022.
Promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 13,9 milijardi eura bili su na kraju siječnja veći za 101 milijun eura ili 0,7 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 21,5 posto (+2,5 milijardi eura) u odnosu na 20,7 posto u prosincu 2022.
Na godišnjoj razini rast kredita za obrtna sredstva ubrzao je na 20,6 posto (+739,9 milijuna eura), što je tri postotna boda više na godišnjoj razini. Krediti za obrtna sredstva na kraju siječnja iznosili su 4,3 milijarde eura. Istovremeno su krediti za investicije zabilježili pad za 55 milijuna eura (ili -1 posto) u odnosu na prosinac 2022., na 5,5 milijardi eura, pri čemu je godišnja stopa rasta usporila na 16,3 posto.
vezane vijesti
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 19,9 milijardi eura ostali su gotovo nepromijenjeni u odnosu na prosinac 2022. (-0,1 posto), dok je u odnosu na siječanj 2022. rast iznosio 983 milijuna eura ili 5,2 posto.
Promatrano prema strukturi, stambeni krediti, na koje se odnosi polovica ukupnih kredita kućanstvima, s iznosom od 9,9 milijardi eura na mjesečnoj su razini stagnirali (+0,1 posto), što se može povezati s izraženijim porastom stambenog kreditiranja u prosincu u očekivanju pooštrenja uvjeta kreditiranja.
U odnosu na siječanj 2022., stambeni krediti bili su na kraju siječnja viši za 896 milijuna eura ili 9,9 posto. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 36,3 posto u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,2 milijarde eura, zabilježili su mjesečno smanjenje za 8,4 posto te rast na godišnjoj razini od 1,8 posto.
Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (87 posto) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju siječnja iznosili su 7,2 milijardi eura te su uz povećanje u odnosu na prosinac 2022. za 589 milijuna eura (+8,9 posto) u odnosu na siječanj bili viši za 759 milijuna eura (+11,8 posto).
Pri tome se većina (79,6 posto) kredita središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem više od 5 godina). Promatrano prema valutnoj strukturi, 99,8 posto ukupnih kredita drugih monetarnih financijskih institucija odnosi se na kredite u domaćoj valuti, odnosno euru.
'Nastavku rasta kreditne aktivnosti i na početku 2023. doprinosi i zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka jer se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja. Prema navodima iz HNB-a, primjetno je i zaoštravanje standarda odobravanja kredita uslijed slabijih ekonomskih izgleda gospodarstva', pišu analitičari RBA-e.
