Zlato se pokazalo kao iznenađujući pobjednik u eri Trumpove trgovinske politike, dok su ulagači tražili utočište usred političkog kaosa. Ipak, postoje dugoročniji trendovi koji bi mogli srušiti vrijednost tog plemenitog metala
Jon Mills, analitičar u kompaniji Morningstar, izno je posebno pesimističnu prognozu za cijene zlata. Dok ostatak Wall Streeta predviđa nastavak rasta, on smatra da bi zlato – koje je ovoga tjedna dosegnulo novu rekordnu vrijednost – moglo u sljedećih pet godina pasti na 1.820 dolara po unci.
Takav scenarij predstavlja pad od 38% u odnosu na trenutni vrhunac iznad 3.000 dolara i izbrisao bi većinu dobitaka ostvarenih u proteklih godinu dana.
Cijena žutog metala porasla je ove godine zahvaljujući kombinaciji geopolitičke nestabilnosti, neizvjesnih izgleda za američko gospodarstvo te očekivanjima o povećanoj inflaciji – sve to potiče ulagače na traženje sigurnih utočišta.
Upravo je tržišna nestabilnost učinila zlato atraktivnom imovinom tijekom prvih mjeseci Trumpove administracije. No Mills vjeruje da će u nadolazećim godinama prevladati više "svjetovni" čimbenici koji će stvoriti pritisak na pad cijena zlata.
U razgovoru za Business Insider izdvojio je tri ključna razloga zbog kojih očekuje dugoročan pad.
1. Rast ponude zlata
Visoke cijene zlata potaknule su proizvođače da intenziviraju iskopavanje, no povećana ponuda mogla bi u narednim godinama vršiti silazni pritisak na cijenu, tvrdi Mills.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, rudarenje je posljednjih godina postalo iznimno isplativo. Prosječna profitna marža rudara dosegla je 950 dolara po unci u drugom kvartalu 2024. – najprofitabilnije razdoblje za rudarenje još od 2012. Osim toga, zalihe zlata iznad zemlje porasle su na 216.265 tona u 2024., što predstavlja povećanje od 9 % u posljednjih pet godina.
Mills također ističe kako se u idućem razdoblju očekuje i porast reciklaže zlata, što dodatno doprinosi rastu ponude. "Doslovno svatko – pa i njihov pas – pokušava otvoriti rudnik zlata jer je to trenutno vrlo isplativo," rekao je Mills, posebno naglašavajući Australiju kao jednog od vodećih svjetskih proizvođača. "Zbog toga očekujem daljnje povećanje ponude."
2. Slabljenje potražnje
Središnje banke i institucionalni ulagači pokazali su povećan interes za zlato ove godine, koristeći ga kao sredstvo diverzifikacije rezervi i zaštitu od makroekonomske neizvjesnosti. Globalne središnje banke kupile su neto 1.045 tona zlata do 2024., što je treća uzastopna godina s kupnjom većom od 1.000 tona.
Na strani ulagača, fondovi povezani sa zlatom zabilježili su značajan porast popularnosti. Priljevi u regionalne ETF-ove za zlato dosegli su 9,4 milijarde dolara u veljači – najveći priljev u gotovo tri godine, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.
Međutim, postoje znakovi da svjetski apetit za zlatom polako slabi. Prema prošlogodišnjem istraživanju WGC-a, 71% središnjih banaka očekuje da će njihove zlatne rezerve ostati iste ili se čak smanjiti u sljedećih 12 mjeseci. Točnije, 68 % banaka predviđa zadržavanje postojećih razina, dok 3 % očekuje smanjenje rezervi.
Mills također upozorava da će interes ulagača vjerojatno oslabjeti, s obzirom na to da su gospodarske zabrinutosti uglavnom kratkoročan faktor koji utječe na cijene zlata. Kao primjer navodi skok cijene 2020. godine uslijed pandemije, koji je bio kratkotrajan – cijena je potom pala i nije se vratila na taj vrhunac sve do kraja 2023.
"Treba biti oprezan s projiciranjem sadašnjih bikovskih trendova u daleku budućnost," rekao je Mills, komentirajući rekordne razine cijene zlata. "Ako pogledate kretanja zlata u posljednjih 25 do 30 godina, jasno je da cijena raste u ciklusima – porast, porast, zatim korekcija." "Sa strane potražnje trenutačno postoji niz pozitivnih impulsa, ali nisam siguran koliko su oni dugoročno održivi," dodao je.
3. Znakovi da se bližimo vrhuncu
Prema Millsu, aktivnost unutar industrije zlata prati obrazac koji povijesno signalizira približavanje tržišnog vrhunca. Kao jedan od pokazatelja navodi porast aktivnosti spajanja i preuzimanja, što je često karakteristično za vrhunce tržišta. Tijekom 2024., broj takvih transakcija porastao je za 32 % u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima S&P Global Market Intelligence.
Mills ističe i sve veću pojavu fondova temeljenih na zlatu, što je također bio znak prethodnih tržišnih vrhova. "Ukratko, sada imamo niz čimbenika koji guraju cijenu zlata prema gore," rekao je Mills za Business Insider. "No treba biti vrlo oprezan – ne možemo jednostavno ekstrapolirati sadašnje cijene u vječnost."
S druge strane, brojni analitičari s Wall Streeta i dalje očekuju nastavak rasta cijena zlata u kratkoročnom razdoblju. Ovaj je tjedan Bank of America povisila svoju dvogodišnju prognozu na 3.500 dolara po unci, pod pretpostavkom rasta ulaganja u zlato od 10 %. Goldman Sachs također je objavio optimističniju procjenu, predviđajući rast cijene do 3.300 dolara do kraja godine.