Početkom proteklog tjedna unca zlata, odnosno 31,1 gram ovog plemenitog metala, koštala je 2900 američkih dolara. Od početka godine to je već osmo obaranje rekorda. Psihološka je granica, u tom smislu, pomaknuta na 3000 dolara.

Uz London Bullion Market Association, najutjecajnije tržište zlata na svijetu, postoje još i tržišta u Kini, Indiji, Bliskom Istoku te u SAD-u. Upravo ondje valja započeti potragu za razlozima ovakvog naglog rasta vrijednosti zlata.

Frank Schallenberger, stručnjak za sirovine iz Landesbanke Baden-Württemberga (LBBW) za Deutsche Welle tvrdi da je glavni razlog trenutna carinska politika SAD-a koja stvara nesigurnost na financijskim tržištima diljem svijeta. Uobičajeni faktori poput američkog dolara i očekivanja kamatnih stopa trenutno nemaju značajniju ulogu u rastu cijene, dodao je analitičar sirovina Commerzbanke, Carsten Fritsch.

Koliko je globalno tržište u cjelini nesigurno govori i činjenica da se tek trebaju doznati prave posljedice Trumpove odluke o uvođenju recipročnih carina, koju je obznanio u ponedjeljak navečer na X-u.

Još prije 10 godina, američki je biznismen Robert Kiyosaki predvidio kako će ove godine zavladati 'masivna gospodarska kriza'. Preporučio je oslanjanje na samodostatnost i poduzetništvo te ulaganje u zlato, srebro i Bitcoin.

Ekonomisti Goldman Sachsa, pak, ističu da se trgovina zlatom obično orijentira prema ključnim kamatnim stopama. U vremenima niskih kamatnih stopa; a FED i ECB ih u posljednje vrijeme polako smanjuju; ulaganje u plemenite metale se isplati. Uz to, u nekim zemljama, poput Njemačke, ulaganja u fizičku imovinu, poput zlata, bivaju oslobođena poreza nakon nekog razdoblja.

Svi su zainteresirani za zlato

No, tko uopće kupuje zlato? Više je zainteresiranih strana. Privatne osobe takvom investicijom žele osigurati svoju imovinu. Institucionalni ulagači, pak, parkiraju novac u plemenitim metalima kad više ne ostvaruju značajne prihode, a nacionalna gospodarstva masovnom kupnjom zlata putem središnjih banaka mogu potaknuti rast cijena.

Središnje banke kupuju zlato i kad su financijske sankcije na vidiku. Bilo da je riječ o strahu od uvođenja carina ili kolateralnoj šteti u sukobu svjetskih velesila, nije na odmet reći kako je prema podacima Goldman Sachsa, kupnja zlata porasla, naročito u zemljama u razvoju, nakon uvođenja sankcija u Rusiji.

Prognoze o 3000 dolara po unci zlata bi se tako mogle ubrzo ostvariti; prema prognozama Goldman Sachsa, već do kraja ove godine. Lobistička organizacija rudarske industrije zlata World Gold Council (WGC) stoga je oprezno optimistična.

'Očekuje se da će središnje banke i u 2025. godini imati ključnu ulogu te da će još više ulagača ulagati u burzovne fondove zlata', rekla je Louise Street iz WGC-a.

Krajnji potrošači u problemu

No, jagma za zlatom smanjuje kupovnu moć krajnjih potrošača, odnosno onih koji kupuju nakit. Stoga Schallenberger smatra da je kraj rasta cijena na vidiku, jer se već nazire smanjena potražnja za nakitom, zlatnicima i polugama, ali i smanjeni interes središnjih banaka. Kako se ciklus smanjenja kamatnih stopa bliži kraju, padat će i cijena plemenitih metala.

Tržišta u Kini i Indiji, također bi mogla odigrati značajniju ulogu u smanjenju cijena. Naime, ove dvije zemlje zajedno čine više od polovice svjetske privatne potražnje za zlatom.