Ekonomija doživljaja velika je razvojna prilika za turizam, kulturu i kreativne industrije u svijetu pa i Hrvatskoj, jer nudi mogućnost stvaranja prihoda od doživljaja koje ljudi danas traže više od proizvoda, poručeno je u četvrtak s Hrvatsko-britanskog foruma "Ekonomija doživljaja u službi gospodarskog rasta i razvoja "
Forum, koji je organiziralo britansko veleposlanstvo u Hrvatskoj, okupio je oko 300 predstavnika turizma, kulture, kreativnih industrija iz Hrvatske te Velike Britanije, koja je u ekonomiji doživljaja, kako je istaknuto, daleko odmakla, uz udjel u BDP-u veći od sedam posto.
Forum su otvorili britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish, ministar turizma Gari Cappelli i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koji su istaknuli kako je to odlična prilika za početak suradnje britanskih i hrvatskih stručnjaka iz marketinga, turizma, kulture i drugih sektora u stvaranju doživljaja u Hrvatskoj koji mogu privući puno više od dosadašnjih oko 630.000 turista iz Britanije u Hrvatsku, ali i britanske investitore.
Objašnjavajući ekonomiju doživljaja kao pomak u razmišljanju, u biti kao stvar osobnih doživljaja za koje želimo platiti, veleposlanik Dalgleish je naglasio kako u Velikoj Britaniji u tom području već postoji impresivno iskustvo koje želi dijeliti s drugima.
"Ključna stvar ovog foruma je zajedničko poslovanje s Hrvatskom u ekonomiji doživljaja koja zasigurno može pridonijeti razvoju njenog gospodarstva na sličan način kao što je u Velikoj Britaniji pridonijela razvoju turizma od kojeg se do 2025. očekuje da će vrijediti više od 250 milijardi funti", rekao je Dalgleish.
Ministar Cappelli izrazio je zadovoljstvo rastom broja dolazaka i noćenja turista iz Velike Britanije, koji je lani bio veći od 20 posto, a taj je trend nastavljen i u prva dva mjeseca ove godine.
"Iskustva Velike Britanije u ekonomiji doživljaja su iznimno važna i dragocjena za hrvatski turizam jer se temelje na inovativnosti što i mi želimo postići", istaknuo je Cappelli, podsjetivši da britanski investitori već kreiraju ekonomiju doživljaja u Hrvatskoj primjerice investicijom na otoku Obonjanu kod Šibenika.
Podsjetio je i na hrvatsku turističku strategiju do 2020. koja također potencira kreiranje doživljaja i inovativnih proizvoda ističući "da to nije novi nego presudan koncept usluga važan za budućnost".
I hrvatski ministar i britanski veleposlanik mišljenja su da Brexit neće negativno utjecati na turistički promet ni u Hrvatskoj niti u Britaniji, nego će vjerojatno otvoriti neke druge putove suradnje dviju ekonomija.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila je da je ekonomija doživljaja puno širi koncept od kulturnog turizma i kreativnih industrija. Najavila je da će vrlo brzo početi rad na strategiji kulture gdje će biti mjesta i za kreativne industrije, kao i da će vrlo brzo usvojiti strategiju do 2025. o ekonomskom vrednovanju kulturne baštine, kako bi se u to više ulagalo.
"Ono što smo u Hrvatskoj napravili ulaganjem u razvoj muzejske mreže od Apoksiomena na Lošinju do Vučedola u Vukovaru, sve su svjetski projekti koji pokazuju da naši stručnjaci i te kako imaju mjesto u svijetu. Tu je i rastući izvoz filmskih usluga koji, iako se nekome ne sviđa što se hit-serije i filmovi snimaju u starim zaštićenim jezgrama, ipak privlače novu publiku iz svijeta koja otkriva Hrvatsku", istaknula je Obuljen Koržinek, podsjećajući da će Hrvatska 2020. imati i prvi put prijestolnicu europske kulture - grad Rijeku.
Predavačica sa Sveučilišta u Lancasteru Mari Thynne napomenula je da je ekonomija doživljaja u razvoju od početka 90-tih godina te da su iskustva koja Britanci dobiju u doživljajima u tematskim parkovima, akvarijima, dvorcima i brojnim drugim atrakcija sve više tražena.
Navela je primjer velških muzeja s projektima Eden i Sobe za bijeg koja privlače publiku svojim autohtonim sadržajima dodajući pri tome da je iznimno važno da sve to potiče lokalna zajednica i poduzetnici te da se učenje putem doživljaja uvede u obrazovni sustav.
Izvršni direktor konzultantske britanske Petersham Grupe Keith Thomas, istaknuo je da su odmor i zabava, povijest i kultura, shopping i gastronomija najvažniji segmenti za razvoj ekonomije doživljaja. Po podacima koje je iznio, ekonomija doživljaja u Britaniji vrijedi 117 milijardi funti, što čini 7,4 posto njenog BDP-a, te raste trostruko brže od ostalih sektora ekonomije odnosno u prosjeku 5 posto godišnje.
"Britanski potrošači žele trošiti na doživljaje pa tako rastu sektori i rekreacije, zdravlja, fitnesa, što je potaknulo dobar standard u Velikoj Britaniji, a zanimaju se i za tehnologije i društvene mreže na kojima vole dijeliti doživljaje i pričati o sebi", kazao je Thomas.
Kao primjeri dobre prakse u Hrvatskoj istaknuti su primjerice zagrebački Advent, kao manifestaciju koja iz godine u godinu programski stvara sve više sadržaja i za doživljaje i privlači sve veći broj posjetitelja, projekt Istria Inspirit, ili "tvrđave kulture" koje su zadnjih godina obnovljene u Šibeniku.
Autentične lokacije i ponuda u svakom mjestu, gradu pa i cijela država mogu biti izvrsne podloge za kreiranje ekonomije doživljaja u što svakako treba uključiti nacionalne, regionalne pa i globalne marketinške agencije jer se tako ponuda više otvara i privlači strana tržišta, što je važno za prihode i rast ekonomije, poručeno je uz ostalo s foruma.
