“Kao što vidimo, to je jedan dugoročni problem. Nije se to dogodilo preko noći i nije se dogodilo samo zato što je koronakriza. Ako je nešto dugoročno ugrađeno u sustav, onda to možemo okarakterizirati kao sustavnu ili sistemsku grešku”, objasnila je Tomić kako ona vidi sistemsku grešku tamo gdje je premijer ne vidi.

“Reforma zdravstva je definitivno nešto što je nužno. Bilo je nužno i prije pet godina i prije deset. Nažalost, ona se nije ostvarila. Sve što se tu napravilo bilo je povećanje stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, pa smo premještali taj resor iz riznice u proračun”, kazala je:

“Moramo utjecati na to da se troškovi na neki način održavaju racionalnima. Više je problema. Prvi je problem upravljanja od vrha, znači od ministarstva. Drugi problem je dio vezan uz ostatak gospodarstva. Mi možemo povećavati stopu doprinosa u beskonačnost. Međutim, sa stopom zaposlenosti na tržištu rada koja je među najnižima u EU, ne možemo računati da će priljev tih sredstava značajnije rasti.”

Rekla je dalje da je prvo neophodno pronaći kratkoročno rješenje kako bi se riješio postojeći dug koji, što se više čeka, samo raste.

“Dijelom to jest povezano uz covid krizu, ali bi se dodatni dug stvorio i bez nje jer su lijekovi potrebni i drugim pacijentima”, kazala je Tomić za N1.

Stoga, kako se više ne bi gomilali novi dugovi, smatra Tomić, morao bi se reformirati zdravstveni sustav. Dodala je, ipak, da to nije samo medicinski problem, odnosno problem zdravstva, nego i ekonomski problem zato što je riječ o neracionalnoj potrošnji, koju treba racionalizirati, kazala je, ali ipak tako da sačuvamo zdravstveni i socijalni aspetk, da omogućimo građanima zdravstvenu skrb, dostupnost potrebnih lijekova.

Potom se osvrnula na to što je danas u Saboru na Odboru za financije predsjednica tog odbora HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić kritičare prijedloga Nacionalnog plana oporavka i otpornosti optužila da “ne vole Hrvatsku”.

“Raspravljali smo o dokumentu, vrlo važnom u ovom trenutku”, opisala je Tomić okolnosti u kojima se dogodio incident, “Tek njegov sažetak je dan na uvid javnosti. Raspravljalo se na odboru u Saboru, došlo je do nekih kritika, do prijedloga da u neke stvari trebale biti drugačije i proceduralno i sadržajno i onda je gospođa Perić na neki način to shvatila, ne znam kako niti zašto, kao uvredu državi.”

U vezi samog Plana, odnosno o sredstvima iz EU-a, kazala je da nije najbolji način ići ulaganjem samo 30 posto, kako je rekao premijer, u privatni sektor:

“Kad radite sufinanciranje iz EU sredstava za privatni sektor, to može biti samo određeni postotak. Mi smo u HUP-u pripremili neke projekte u iznosu od 23 milijarde kuna, koje bi trebale biti financirane iz EU sredstava. A to za sobom povlači još 35 milijardi kuna koje privatni sektor mora dodati sam. Možete zamisliti što bi to značilo po zapošljavanje i gospodarski rast.”

Istaknula je da je tu riječ o tranziciji ekonomije u zelenu i digitalnu ekonomiju, što mnogi poslovni subjekti nisu u stanju sami izgurati.