Predstavnik Europske agencije za okoliš François Dejean uvodno je rekao kako se emisije stakleničkih plinova na razini EU-a pouzdano mjere od 1990. godine. Tada su iznosile 5000 milijuna tona godišnje, a konačni je cilj da se do 2050. svedu na nulu, što svake godine podrazumijeva smanjenje od 75 milijuna tona.

'Od 1990. do danas smanjili smo emisije za 24 posto, zbog čega vjerujemo da je cilj klimatske neutralnosti 2050. posve ostvariv. Imamo poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, nove izvore energije, ekonomije su se strukturno promijenile, zime su blaže, a kuće bolje izolirane. Zbog kombinacije tih faktora vjerujemo da su ciljevi ostvarivi', rekao je Dejean.

'Dobra je vijest da najnoviji podaci za 2019. pokazuju da godišnje smanjujemo emisije za više do sto milijuna tona, što je nezabilježeno u trenucima gospodarskog rasta i to je dokaz da naše politike djeluju. EU napreduje u odnosu na razvijene zemlje, njihove emisije ne padaju poput naših', rekao je Dejean.

Sve to, prema njegovim riječima, nedvojbeno znači da možemo imati i gospodarski rast i bolju klimatsku sliku. Zaključno, Dejean je poručio kako su ove godine zbog koronakrize zabilježeni veliki padovi emisija diljem 27 zemalja članica, no i kako je još prerano za prognoziranje toga kolika su smanjenja točno zabilježena. 'Očekujemo manje emisije, protuepidemijske mjere su smanjile sve oblike prometovanja, troši se manje energije, ali je jako teško dati konkretne brojke, treba pričekati 2021.', zaključio je.

Jytte Guteland (iz parlamentarne skupine S&D), izvjestiteljica o klimatskom zakonu i članica Europskog parlamenta, istaknula je kako Europa ima povijesnu priliku podignuti rasprave o klimi na višu razinu: 'Dajemo jasan signal da EU želi preuzeti globalno upravljanje klimatskom krizom. Moramo biti predani našim ciljevima, moramo se boriti s krizom koja prijeti cijelom planetu. Ljudi trpe zbog globalnog zagrijavanja, zemlja postaje neobradiva i vidimo situacije u kojima se mijenja čitav ekosustav. Trebamo se posvetiti Pariškom sporazumu.'

'Mislim da se važno sjetiti da je EU nastao na temelju unije za čelik i ugljen, a sada želimo biti klimatski neutralni, transformiramo se. Sve zemlje članice EU-a trebaju biti klimatski neutralne i ta odluka mora biti obvezujuća, a kad postignemo cilj, moramo stremiti tome da imamo negativne emisije CO2', rekla je Guteland.

'Najkontroverzniji prijedlog u ovom trenutku odnosi se na ciljeve za 2030. Želim da EP izglasa 60-postotno smanjenje emisije, to će industrijama dati predvidivost, a ako idemo na razinu ispod toga, dogodit će nam se da 2050. nećemo postići cilj klimatske neutralnosti', rekla je te pojasnila kako znanstvena zajednica predlaže 60-postotno smanjenje, nužno za ispunjenje uvjeta iz Pariškog sporazuma.

Idući govornik bio je Peter Liese, europarlamentarac iz skupine EPP i izvjestitelj iz sjene o klimatskom zakonu. On je naveo kako njegova grupacija u parlamentu podržava ciljeve koje je postavila Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. 'Ako ne budemo djelovali, naši unuci više neće moći kontrolirati klimu - dužni smo djelovati. Podržavamo Komisiju, ali ne i prijedlog kolegice Guteland. Smanjenje od 60 posto nećemo moći izvesti. Podržavamo pristup koji uzima sve u obzir, želimo zaštititi sve naše industrije, naša je politika takva i za nju ćemo u srijedu dobiti većinu u parlamentu', rekao je.

Objasnio je da je smanjenje emisija od 55 posto također velik korak: 'Ako pogledamo brojke od 1990. do danas, vidi se da smo smanjili emisije za oko 25 posto, a sada bismo ih trebali smanjiti za 30 posto u deset godina. To bi izmijenilo način na koji živimo, a donijeli bismo odluku na temelju ničega', rekao je Liese.

Zadnji je govornik bio Pascal Canfin, predsjednik Odbora za okoliš. Prema njegovu mišljenju, postavljanje ciljeva za 2050. određuje naše živote za iduća tri desetljeća. 'Klimatska neutralnost prvi put ulazi u legislativu, a mi ćemo biti prvi kontinent koji će to postići. Kina je nedavno najavila da će oni klimatsku neutralnost postići do 2060., a ako na izborima u SAD-u pobijedi demokrat Joe Biden, i ta će se zemlja vratiti Pariškom sporazumu. Krenula je globalna utrka za spas klime, to su dobre vijesti.'

Renew će, kaže, glasati za prijedlog koji nosi 60-postotno smanjenje jer je to jedini način da dođe do 55-postotnog smanjenja: 'Ako je početna točka 55 posto, 2030. godine bi nam se moglo dogoditi da budemo još niže od toga. Ekonomski gledano, 65 posto je pak izvan dohvata iako znanost zagovara tu brojku. Riskiramo ako idemo previše brzo, zbog čega je 60 posto idealna brojka i ekonomski je održiva.'

Podsjetimo, Europska komisija u prosincu prošle godine donijela je Europski zeleni plan (European Green Deal), kojim se želi postići to da Europa do 2050. bude prvi klimatsko neutralni kontinent uz istodobno jačanje gospodarstva te poboljšanje kvalitete zdravlja i života svojih građana. Glasanje o amandmanima na klimatske zakone na rasporedu je u utorak dok će se u srijedu izglasati konačni prijedlog.

>>>Europarlamentarci Sokol i Jerković podijeljeni oko europskog 'Green Deala': Zbog takvog plana naši OPG-ovci ne smiju stavljati ključ u bravu<<<

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.