Iako se Zakonom o mirovinskom osiguranju usklađivanje mirovina provodi u siječnju i srpnju, na prvo ovogodišnje povećanje umirovljenici će pričekati do ožujka. Naime, čekaju se podaci o prosječnim plaćama i inflaciji iz prošle godine.

Državni zavod za statistiku je u utorak objavio podatke o prosječnoj plaći za studeni koja neto iznosi 1366, a bruto 1900 eura. Raniji podaci sugeriraju kako su cijene u drugom polugodištu prošle godine rasle za 1,7 posto u odnosu na prvo polugodištu, a da su plaće, ne uključujući prosinac, rasle za 3,4 posto.

Ne bi bilo bolje ni s novom formulom

To je bilo dovoljno da analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper izračuna kako bi se s postojećom formulom usklađivanja aktualna vrijednost mirovine (AVM) po kojoj se izračunava iznos mirovina, trebala povećati za 2,89 posto. Na prosječnu mirovinu svih umirovljenika, koja iznosi oko 554 eura, to bi značilo 'povišicu' od svega 16 eura.

'Da je Vlada poštivala obećanje i realizirala dogovor od 29. studenog 2023. na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe o izmjeni formule s 70:30 na 85:15, sada bi postotak usklađivanja bio 3,15 posto, a povećanje bi iznosilo 17,44 eura, dakle samo 1,44 eura više! Sada se vidi da ta izmjena i ti mizerni iznosi nisu nikakvo epohalno povećanje mirovina, da su to samo ‘mrvice’ čije najave uvijek služe kao ‘mamac’ uoči nekih izbora. Za takvu minornu izmjenu zaista ne treba biti javne rasprave i dva čitanja u Saboru. Iz ovog se izračuna vidi, da ništa bolje umirovljenici ne mogu očekivati ni za usklađivanje 1. srpnja, kada će u primjeni vjerojatno biti omjer 85:15', prenosi Šemperove riječi Mirovina.hr.

'Potrebne su dodatne mjere'

No, konačni postotak usklađivanja bit će poznat tek 20. veljače, nakon čega će HZMO donijeti konačnu odluku o usklađivanju. Usklađene, odnosno, kako tvrdi Šemper, 'malo korigirane', mirovine, stariji bi sugrađani trebali očekivati tek u travnju, ali sa zaostacima od siječnja do ožujka.

Inače, Šemper je još ranije upozorio kako rast plaća, ali i potrošačkih cijena više neće biti toliko izražen kao u ranijim razdobljima, zbog čega bi i postotak usklađivanja mirovina trebao biti niži. Podsjetio je na mišljenje Ustavnog suda o formuli usklađivanja, koju smatra tek djelomičnim rješenjem.

'Ovih dana stiglo je i mišljenje Europske komisije od Odbora za socijalnu sigurnost, u kojem se govori o potrebi osiguranja odgovarajuće i održive mirovine, o pravednijem modelu usklađivanja mirovina, kao i povećanju neoporezivog dijela mirovine. Premijer se hvali o najvećem rastu BDP-a u EU, a na Eurostatu stoji najniži udio hrvatskih mirovina u plaći na dnu EU! Ovakvim usklađivanjem naše mirovine stalno gube bitku s plaćama, posebno s inflacijom i preskupom hranom. Čak ni usklađivanje samo prema jednom, povoljnijem parametru (100:0) ne bi puno značilo, jer to bi samo zaustavilo stvaranje razlike između mirovina i plaća. Za smanjenje razlika potrebne su dodatne mjere i odluke Vlade koja, kako vidimo, nema empatije za umirovljenike i njihove probleme. Daje samo obećanja mrvica na dugom štapu i na duži rok, koje ništa ne znače za umirovljenike', zaključio je Šemper.