Finska u jednom danu može ugostiti oko 90 tisuća kampista, a to je otprilike koliko i Istra, no ukupno ostvari noćenja koliko ih samo, naprimjer, u Istri kroz godinu u svojim kampovima realizira turistička tvrtka Plava Laguna.

S kapacitetom od 87 tisuća osoba i prometom od 2,2 milijuna noćenja te s oko milijun posjetitelja kampova godišnje, Finska je relativno mala kamping destinacija. Prednost njihovih kampova je da su locirani uglavnom uz jezera, kojih u Finskoj ima oko 120 tisuća.

Ujedno, Finska ima najmanji prosječni godišnji boravak po kampistima u Europi od 2,3 dana, dok se Hrvatska može pohvaliti s prosječnim boravkom kampista od 7,5 dana. Usporedbe radi, najveći prosječni boravak u Europi ima Irska sa 14 dana i 112 dana godišnje popunjenosti kampova, kaže Jerko Sladoljev, direktor udruženja Top Kamping Hrvatske, koje je uz Turističku zajednicu Istarske županije bilo domaćin studijskoj grupi.

Ipak, glavna karakteristika u finskim kampovima je nacionalna struktura korisnika usluga. Naime, Finci su kao domaći gosti u njihovim kampovima zastupljeni čak 93 posto, dok se u većini istarskih kampova zastupljenost hrvatskih gostiju kreće od 0,5 do najviše tri posto. Paradoks je i u činjenici da Finska koja ima 5,2 milijuna stanovnika ima Udruženje kampista koje broji preko 60.000 učlanjenih obitelji, dok je u Hrvatskoj taj podatak porazno malen, veli Sladoljev.

Kako pojašnjava, Udruga kampista Hrvatske (UKH) broji jedva 300 obitelji, odnosno oko tisuću osoba, pa sasvim sigurno Hrvatska ima potencijal za veći broj domaćih kampista, no ne postoje navike kampiranja kao u sjevernoj Europi, iako se računa da imamo najmanje 50 tisuća osoba koje se povremeno ili stalno bave kampiranjem.

S obzirom na to da imaju uglavnom domaće kampiste, Finci bi od Istrana mogli učiti kako ići na strana tržišta, pogotovo što im je blizu Rusija, koja ima ogroman potencijal. Ujedno, istarski kampovi su prema ADAC-ovim kriterijima visoko kvalitetni pa je i to područje gdje im možemo biti uzor, napominje Sladoljev.

Za vlasnike kampova i turističke stručnjake iz Finske u kampu Park Umag održana je prezentacija hrvatske kamping ponude, a kako veli Sladoljev, posebno ih je zanimalo kakve su mjere zaštite i sigurnosti u kampovima, budući da je zakon u Finskoj rigorozan i skoro za sve u kampu odgovara vlasnik kampa, dok je u Hrvatskoj rizik uglavnom prebačen na kampiste koji su na to upozoreni kroz kućni red kampova. 'Kućni red u Hrvatskoj ima snagu zakona i spada u red uzansi koje se uvažavaju kao propisi na sudskim rješenjima', pojašnjava menadžer Top kampinga Hrvatske.

Zanimljivo je da su hrvatski kampovi za Fince ogromni, jer su prosječno kapaciteta oko 600 osoba, dok su u Finskoj kapaciteta oko 200 osoba. No, isto tako, Finci smatraju i da su kod nas djelatnici u kampovima mnogo manje plaćeni nego u Finskoj.