Od prethodne procjene u studenome 2012. godine, fiskalna se situacija pogoršala, pa bi ove godine deficit opće države mogao porasti s 3,9 na 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi u izvješću Fitch.

Pritom bi dug opće države do 2016. godine mogao dosegnuti 66 posto BDP-a.

Uz to, navodi Fitch, i ove godine nastavit će se recesija, koja traje od 2009. godine, pa se očekuje pad gospodarstva za daljnjih 0,9 posto.

Ocjena 'BB+' označava neinvesticijski (špekulativni) rejting.

(Hina) xneba yds
Fitch je snizio kreditni rejting Hrvatske na BB+ sa BBB-, dok je prognoza stabilna. Kreditna agencija tvrdi da je su fiskalne prognoze lošije za Hrvatsku nego su bile kod posljednje analize u studenom.

Agencija očekuje da će deficit ove godine iznositi 4,7 posto, a ranija prognoza je bila 3,9 posto. Dug će porasti na 66 posto GDP-a, dok je ranija prognoza bila 62 posto. Fitch očekuje da će pad BDP-a ove godine iznositi 0,9 posto, dok su ranije previđali 0,3 posto rasta.

Institut za javne financije: Vlada ne treba razmišljati o svojoj nepopularnosti

'Postojeće stanje državnih financija ukazivalo je na moguće novo smanjenje kreditnog rejtinga države. Krajnje je vrijeme da se sadašnje i buduće vlade u upravljanju državnim financijama ne rukovode isključivo političkim izbornim nego ekonomskim ciklusima', navodi Anto Bajo u današnjem osvrtu Instituta za javne financije (IJF), u kojem je upozorio na mogućnost daljnjeg pada kreditnog rejtinga.

'Postojeća negativna gospodarska kretanja upozoravaju da Vlada ne smije prije svega razmišljati o svojoj (ne)popularnosti, nego kao zalog za buduću ekonomsku i političku stabilnost države mora osigurati konzistentnu provedbu strukturnih fiskalnih reformi. Bez predanosti provedbi reformi na rashodnoj stani proračuna, a naročito restrukturiranju javnih poduzeća, nastavit će se ekspanzija rashoda, javnog duga i zaduživanja', ističe Bajo.

Analizirajući izvješće o izvršenju proračuna, Bajo ističe kako je proračunski deficit već na pola godine iznosio 11,4 milijarde kuna, čime je za 1,1 milijardu kuna premašio iznos planiran za čitavu 2013., a već 31. srpnja iznosio je 12,2 milijarde kuna, što znači da se u samo mjesec dana povećao za još 800 milijuna kuna.

Ističe kako je deficit uglavnom rezultat rasta javnih rashoda te da takav nepovoljan trend potvrđuje da se sadašnja i prethodne vlade nisu bavile ozbiljnim provedbama strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna.

Iznosi i podatke kako ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznose 21,6 milijardi kuna (više od 73 posto od planiranih 29,4 milijarde kuna u cijeloj godini) te da bi se primici od zaduživanja u 2013. mogli približiti rekordnom iznosu od 35 milijardi kuna ostvarenih 2010.

Već sada su primici od zaduživanja obveznicama 8,9 milijardi kuna (58 posto plana za cijelu 2013.), a kreditima 9,1 milijardu kuna (za 78 posto prešli planiranu godišnju razinu).

"Nema dileme, država će se morati ponovno zadužiti na inozemnom financijskom tržištu ponudom obveznica kako bi zatvorila jaz i uravnotežila proračun. Cijena uravnoteženja proračuna je velika i održava se u rastu javnog duga i troškova zaduživanja. Vlada će morati obaviti (tehnički) rebalans za uravnoteženje proračuna", kaže Bajo.