Franković je na konferenciji koja je okupila čelnike novinskih agencija mediteranskih zemalja, okupljenih u udruženje AMAN, rekao kako je Dubrovnik prije pet godina bio “žrtva svog uspjeha”, kazavši kako su ga svjetski mediji zbog turističkih gužvi tada stavljali na liste deset gradova koje treba izbjegavati.

“Samo deset dana nakon što sam postao gradonačelnik velike svjetske novine pisale su o smrti Dubrovnika”, rekao je gradonačelnik.

Franković je govorio kako se u donošenju politika mora pronaći srednji put između rasta, koji donosi novac, te održivosti koja osigurava da se stanovnici osjećaju dobro u svom gradu. 

„Krenuli smo od toga da će, ako Dubrovčani budu sretni, i turisti biti deset puta sretniji”, rekao je. 

Pristup tom problemu vlasti grada podijelile su na tri razine – turističke kruzere, jednodnevne ekskurzije i pristup gostima koji noće u gradu. 

Franković je rekao da se po pitanju kruzera nije samo mogao smanjiti njihov broj jer taj turizam ima značajan pozitivan utjecaj na dubrovačku ekonomiju. 

Stoga je gradonačelnik Dubrovnika kontaktirao direktoricu CLIA-e, najveće svjetsko udruženje kruzera koje okuplja 90 posto industrije, kako bi se zajednički riješio problem, prepričao je. 

Zaključak je bio da u gradu ne može biti više od 4 tisuće ljudi s tih brodova u isto vrijeme, kao ni više od dva kruzera u svakom trenutku. 

Dubrovačke vlasti su motivirale kruzere i da se duže zadrže u Dubrovniku tako što su im ponudili da manje plaćaju ako ostaju više sati. 

Raniji scenarij, kad su ostajali kraće, turistima je omogućavao samo da „trče po gradu kao ludi, puknu par selfieja i odu”, rekao je Franković, dodavši da to „nije bio turizam koji su htjeli”. 

Ustvrdio je kako je to bila uspješna ideja koja je pokazala da nije problem u broju ljudi, nego u njihovom protoku, jer je grad prije imao koncentraciju kruzera samo u četvrtak, petak i nedjelju, a danas ih ima svaki dan. 

Franković je rekao kako se stoga scenariji ogromnih turističkih gužvi više nisu ponovili, osim jednom 2018. 

Po pitanju dnevnih ekskurzija koje se većinom odnose na posjete iz obližnjih destinacija, Franković je rekao da bi se 100 do 140 autobusa dnevno ranije samo pojavljivali bez najave. 

Vlasti su odlučile implementirati takozvani 'bus webshop' kako bi se najavio njihov dolazak te ograničio na njih 7 svakih pol sata. 

„Za organizaciju turizma ključno je imati informacije i kontrolu”, kazao je gradonačelnik. Onim busevima koji se pojave nenajavljeno naplaćuje se 2 tisuće eura za dolazak, a najavljenima 100 eura, rekao je. 

Treća razina, gosti koje noće u gradu, prema gradonačelniku je bila najteža za riješiti. Turisti u Dubrovniku prosječno ostaju 3,5 noći, a grad ih je odlučio putem aplikacije savjetovati kad je najbolje doći u posjet, uzimajući u obzir predviđeni broj turista. 

„Ako ljudima date najbolje vrijeme za posjet, većina će izabrati to najbolje vrijeme”, zaključio je Franković. 

Gradonačelnik danas smatra kako su vlasti uspjele postići da se Dubrovnik više ne percipira kao grad prenapučen turistima te da je sada na održivom putu. 

Na konferenciji kojoj su, osim predstavnika agencija, bili i stručnjaci za održive poslovne prakse i komunikacije, Franković je govorio i o parkiralištima koja su uvedena samo za građane, te o Smart parking sustavu koji je „i dalje najveći” takav sustav na svijetu. 

Grad je uveo i opciju 'car poolinga' s 30 električnih vozila, te je dio kamera otvorio javnosti kako bi mogli pratiti stanje prometa. 

Konferencija „Održivi razvoj na Mediteranu – uloga medija”, održala se u organizaciji Hine u Dubrovniku, s ciljem promicanja održivosti, društveno odgovornog poslovanja i zaštite okoliša, posebice na području Mediterana,  održivosti, odgovornog poslovanja i ekološke svijesti.

Sponzori skupa su JANAF, Turistička zajednica grada Dubrovnika, KONČAR i HEP.