Tu konferenciju organizirali su portal 5g.hr i tvrtka Markoja, okupivši uz predstavnike HAKOM-a i one iz telekom kompanija te druge stručnjake, koji su istaknuli važnost investicija u infrastrukturu mreže nove generacije te potencijala nove tehnologije i njezinog utjecaja na razvoj gospodarstva Hrvatske.

Najavljujući novu dražbu za 5G frekvencije, ravnatelj HAKOM-a je naglasio da je cilj tog procesa osigurati 5G posvuda te kvalitetnije telekomunikacijske usluge i razvoj digitalnog društva, izvijestili su organizatori konferencije.

Objasnio je da će na dražbi dodijeliti frekvencijske pojaseve 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100MHz te 2600 MHz na nacionalnoj razini, koji su već u uporabi i čije koncesije ističu u 2024. godini, a s ciljem transformacije 2G, 3G i 4G mreža prema 5G i 6G mrežama.

Na dražbi će uz to ponuditi i spektre iz 3,6 GHz pojasa na regionalnoj razini, koji nisu dodijeljeni tijekom lanjske dražbe u kolovozu, a ovisno o interesu tržišta razmotrit će se i dodjela ostalih pojaseva od 26 GHz.

Gosta je podsjetio i da sukladno uvjetima dražbe teleoperatori imaju zadatak s 5G mrežama do kraja 2025. pokriti 90 posto urbanog područja, 99 posto autocesta te 95 posto željezničkih pravaca, kao i osigurati dostupnost 5G-a u četvrtini ruralne površine Hrvatske, a do kraja 2027. čak 50 posto ruralnog teritorija.

Nadaju se u HAKOM-u i da će u uklanjanju raznih barijera za razvoj tih mreža pomoći i Objedinjeni plan razvoja mreža pokretnih komunikacija, koji bi trebao služiti kao podloga za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, te i kao dio Nacionalnog programa za oporavak i otpornost kojim se mijenja čitav paket zakona i pravilnika s ciljem olakšavanja gradnje telekomunikacijske infrastrukture.

Član uprave tvrtke Markoja Boris Markoja na konferenciji je naglasio da pri primjeni 5G tehnologija treba misliti i na održivi razvoj te stoga novu infrastrukturu graditi prema 5E načelima, što znači fokus i na ekologiju, brigu o energiji, ali i na etiku, jer je cilj 5G da se svi imaju internet i da to nikome ne čini zlo. S te strane, smatra i da će se u novoj infrastrukturi više koristiti i ekološki prihvatljivi materijali, poput industrijski lameliranog drva kao nosača infrastrukture.

Ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Krešo Antonović najavio je da će se u Hrvatskoj poticati bespovratnim sredstvima gradnja mreža u ruralnim područjima, jer se država i strateški opredijelila za uvođenje 5G mreže kao poluge gospodarstva.

"Nacionalni plan razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture počeo je 2020., kada je sklopljeno prvih 20-ak ugovora koji obuhvaćaju 156.000 kućanstava. Nastavak tog programa planira se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i predviđenih 800 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Uz te EU potpore, važno je i ulaganje operatora", kazao je Antonović.

Profesor sa zagrebačkog FER-a Gordan Šišul naglasio je da bi 5G mreža trebala biti sto puta učinkovitija nego li je sada, dok je član uprava HT-a Boris Drilo ocijenio da su hrvatske mobilne mreže jedne od najboljih u Europi i da je potrebno puno napora da ih zadrže na toj razini.

Smjer razvoja "5G mreže posvuda" ovisi i o investicijskom potencijalu operatora, koji su, kako je dodao Drilo, sada suočeni s nepovoljnim kretanjima na tržištu, posebice električne energije, koju će 5G znatno više trebati, i zbog čega su u tom telekomu jako oprezni oko podizanja cijena, iako pritisak raste zbog povećanih troškova najamnina i električne energije.

Član uprave A1 Hrvatska Branimir Marić naveo je da će svaki operater u Hrvatskoj imati značajan investicijski ciklus od bar 100 milijuna eura, uz još stotine milijuna eura za svjetlovodne kabele, dok je član uprave Telemacha Hrvatska Nenad Šlibar naznačio da 5G tehnologija ovisi o ICT industriji i onima koje će biti krajnji korisnici, poput zdravstva.