U 2013. godini očekuje se postupan oporavak gospodarske aktivnosti pod utjecajem rasta investicija, prije svega javnog sektora, te izvoza, pa bi godišnji rast BDP-a mogao biti 0,3 posto, pri čemu prevladavaju negativni rizici, istaknuli su čelnici središnje banke na današnjem susretu s novinarima.

Najveći je rizik eventualno gubljenje investicijskog kreditnog rejtinga što bi onda otežalo pristup svih sektora, pogotovo države, međunarodnim financijskim tržištima.

HNB je pripravan i spreman održavati stabilnost tečaja u takvom slučaju, ističe guverner središnje banke Boris Vujčić.

Monetarna će politika i nadalje održavati visoku kunsku likvidnost bankovnog sektora i relativnu stabilnost tečaja, kažu u HNB-u.

U središnjoj banci ne žele špekulirati o mogućim procjenama rejting agencija, ali ponavljaju kako i one u svojim izvješćima jasno ukazuju koji su rizici - izostanak fiskalne konsolidacije, izostanak strukturnih reformi.

Projekcije HNB-a pokazuju i da se najveći doprinos rastu BDP-a u idućoj godini očekuje od rasta investicija za koje se procjenjuje rast za 3,6 posto, no upozoravaju i na rizik povezan s ambicioznim programom investicija javnih poduzeća.

Državne investicije, npr. u sektor energetike, gdje inače imamo veliki uvoz, nisu loše, ali oslanjati se samo na državne investicije neće riješiti problem Hrvatske sve dok se ne pokrenu privatne investicije, što je ključ za Hrvatsku, kazao je Vujčić.

Ponovio je kako Hrvatska ima najlošije ocjene investicijske klime od usporedivih zemalja te kako su Hrvatskoj potrebne strukturne reforme. Stvari treba radikalno mijenjati. Ako ste bili loši 10-15 godina, nemate isto toliko godina da to popravite, rekao je Vujčić.

Procjena je HNB-a da će osobna potrošnja i u idućoj godini imati negativan učinak na BDP (očekuje se pad za 1 posto), s obzirom na kretanja na tržištu rada, pad realnog raspoloživog dohotka i nastavak razduživanja kućanstava.

Državna potrošnja također će se vjerojatno smanjiti (za 1,1 posto), a uz pozitivan doprinos investicija, očekuje se i pozitivan doprinos neto izvoza (rast izvoza za 1,8 posto, uz sporiji rast uvoza, za 0,5 posto).

Manjak na tekućem računu platne bilance u 2012. godini mogao bi se smanjiti na 0,4 posto BDP-a, a u 2013. se očekuje daljnje poboljšanje salda tekućeg računa pri čemu bi se on mogao približiti nuli.

Po projekcijama HNB-a, prosječna godišnja stopa inflacije bi s ovogodišnjih 3,5 posto u 2013. usporila na 3,2 posto.

U idućoj se godini očekuje i nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada, a prosječna anketna stopa nezaposlenosti s ovogodišnjih 14,8 posto u 2013. bi mogla porasti na 15,2 posto.