Partneri u toj konzultantskoj tvrtki za hotelijerstvo i turizam Katarina Miličević i Siniša Topalović na susretu su istaknuli i da je pandemija pokazala koliko je turizam svima važan te je zato važno i kako će se pristupiti njegovom oporavku.

Govoreći o potrebi novog razvojnog ciklusa kazali su da se tu ne misli samo na investicije u gradnju novih smještajnih i drugih objekata i infrastrukture, nego i na bolje nego do sada zakonsko poticanje, a ne kočenje investicija te da se i razvojni problemi bolje definiraju turističkom politikom.

"Turizmu u Hrvatskoj 'na ruku' idu geoprometni položaj i članstvo u EU, to je poboljšalo i tržišnu poziciju, pa i imidž, no sada u pandemiji i nakon velikih porasta prometa pred svima su novi izazovi i stvara se i prilika da brže i puno prije napravimo kvalitativni pomak, ali zajedno, javni i privatni sektor", istaknula je Miličević.

Ocijenila je da je turizam u 2020. pokazao iznova svoju otpornost, ali i da je Hrvatska postala tzv. drive in tržište u Europi, kao i da i nakon pandemije bez rasta kvalitete smještajne strukture teško da će doći do pomaka u povećanju prosječnih i ukupnih prihoda po gostu.

Dodala je i da je važno definirati što se od turizma stvarno u Hrvatskoj hoće, da se to i kaže, kao i da su u razvojnom ciklusu važna tri cilja.

Jedan je afirmirati kvalitetni turizam u Hrvatskoj i regiji, kojoj smo, kako je kazala, podložni i koja nam je važna, posebice jer se od dalekih tržišta još ne može puno očekivati, drugi uspostaviti strateške razvojne teme, destinacija i hotelijerstvo, a treći poticati mala i srednja poduzeća na investicije u turizam i da od toga ne odustaju.

Topalović je pak za novi razvojni ciklus u turizmu ključnim faktorom označio i (ne)zrelost jedinica lokalnih samouprava i shvaćanja da turizam i njegovi prihodi nisu samo 'kasa' za grad nego za razvoj turističke djelatnosti.

"To treba biti i prvi korak u procesu udruživanja i okrupnjavanja u sustavu turističkih zajednica, a ako se radi drugačije to nije razvojno. To udruživanje ne znači smanjenje broj zaposlenih u TZ-ovima, nego moguće i novo zapošljavanje, ali svakako poanta toga nije administracija nego da ljudi rade i razmišljaju o razvoju šireg područja, da se bave EU fondovima i sličnim, Na žalost u većini to još nije tako i još treba raditi na svijesti da u turizmu i za turizam treba raditi zajedno i razvojno", smatra Topalović.

Osvrnuli u se i na turističku promociju, u kojoj, kako su kazali, Hrvatska ne zaostaje za drugim zemljama, koristi sve komunikacijske kanala manje-više isto kao i drugi, ali su ulaganja po gost mala, pogotovo u odnosu na konkurenciju.

Vjeruju da se puno toga može poboljšati marketinškim metodama, kao i da u svim planovima i strategijama treba razmišljati i srednjoročno i dugoročno, uvažavajući i primjere dobre prakse i iz svijeta, ali i iz Hrvatske, jer takvih primjera ima.