Dosad objavljeni godišnji financijski rezultati hrvatskih kompanija ogledalo su duboke recesije koja je zahvatila Hrvatsku. Dok su devetomjesečne rezultate donekle zamaskirali pozitivni elementi iz prvog polugodišta, u godišnjim rezultatima očigledni su negativni trendovi. Uslijed izrazito lošeg četvrtog kvartala, više od trećine kompanija završio je 2009. godinu s gubitkom, a velika većina pretrpjela je osjetan pad prihoda
HPB I PODRAVKU POTOPILI MUTNI POSLOVI
Zahvaljujući štetnim ugovorima i financijskim malverzacijama menadžera, Podravka i Hrvatska poštanska banka ponijele su neslavnu titulu gubitnika godine. Afera bankomat, koja je iza rešetaka smjestila čelne ljude HPB-a, nanijela je jedinoj državnoj poslovnoj banci stotine milijuna kuna gubitaka. HPB je 2009. godinu završio s minusom od 446,6 milijuna kuna, na što su najviše utjecali otpisi spornih kredita. Ogromni gubici izazvani kriminalnim poslovanjem gotovo su prepolovili vlasnički kapital banke.
Šteta koju su menadžeri učinili Podravci ne doseže tolike razmjere, ali je dobrano uzdrmala koprivničku kompaniju. Prošlogodišnji gubitak od 281,2 milijuna kuna najvećim je dijelom posljedica rizičnih transakcija vezanih uz aferu spice, koja je dosad koštala kompaniju 268 milijuna kuna.
NISKE VOZARINE OTJERALE BRODARE U MINUS
Nakon desetak godina uspješnog poslovanja, za brodarske kompanije nastupila je era preživljavanja. Premda su se brodske vozarine u drugom dijelu prošle godine pomaknule s dna, to nije bilo dovoljno za pozitivne rezultate hrvatskih brodara. Najveći hrvatski pomorski prijevoznik, Atlantska plovidba, završio je godinu s gubitkom od 50,5 milijuna, uz upola manje prihode nego 2008. Splitski Jadroplov izgubio je 24,1 milijun kuna, a za negativan rezultat kriv je posljednji kvartal, u kojem je ostvaren gubitak od čak 51,4 milijuna kuna.
Sudeći prema kretanju BDI indeksa vozarina, perspektive brodara ni u ovoj godini nisu sjajne. Spor oporavak svjetske trgovine i višak brodskih kapaciteta i dalje su ključni faktori koji ne dopuštaju oporavak.
BAJSOV OPTIMIZAM NIJE POMOGAO HOTELIJERIMA
Unatoč umirujućim brojkama o broju posjeta i noćenjima turista, financijski pokazatelji turističkih tvrtki otkrivaju grubu realnost. Vodeće uzdanice hrvatskog turizma redom bilježe osjetan pad prihoda, a neke su zaključile godinu s negativnim rezultatom. Jedna od vodećih istarskih hotelskih kuća, Maistra, koja posluje u sastavu Adrisa, pretrpjela je u četvrtom kvartalu gubitak od 137,7 milijuna, što je poništilo sezonsku dobit. U minusu je, drugu godinu zaredom, završio i pulski Arenaturist.
Gubici su zahvatili i turističke kompanije u Dalmaciji, gdje je u najvećim problemima Sunčani Hvar, kojem prijeti stečaj. Prema podacima HNB-a, prihodi od turizma bili su za milijardu eura manji nego 2008. Među rijetkim svijetlim primjerima su hotelske kuće Istraturist i Plava laguna, koje su ostvarile solidnu dobit.
POBJEDNICI JANAF, KONČAR I DALEKOVOD
Prema ostvarenim rezultatima u prošloj godini, dobitnik godine je Jadranski naftovod. Dvostruko veća dobit i skok prihoda za 25 posto izdvajaju JANAF iz sivog prosjeka. Uz odlične poslovne rezultate, kompanija u većinskom državnom vlasništvu u recesijskoj godini je pokrenula i veliki investicijski ciklus, koji joj dugoročno osigurava rast prihoda od transporta i skladištenja naftnih derivata.
Među istaknutim dobitnicima našla se i Končar elektroindustrija, koja je unatoč padu prihoda uspjela povećati dobit za 43 posto (na 148,4 milijuna kuna). Ohrabrujuća je i činjenica da je udio izvoza u ukupnoj Končarovoj realizaciji dostigao 46 posto.
Dalekovod je još jedan veliki izvoznik koji je izbjegao recesiju u poslovanju. Ukupni prihodi Dalekovoda porasli su za 3,1 posto (na 2,35 milijardi kuna), a dobit je povećana za osam posto (na 89 milijuna kuna). Značajan rast inozemnih prihoda i ostvarene dobiti društva odnosi se na dovršenje kapitalnih radova u Kazahstanu, Norveškoj te Bosni i Hercegovini.
BANKE ODLIČNO ZARAĐUJU USPRKOS PROBLEMATIČNIM KREDITIMA
Iako su zarade banaka u 2009. osjetno nagrižene zbog rasta rizičnih plasmana i pada kreditnih marži, bankarstvo je još uvijek daleko najprofitabilniji segment hrvatskog gospodarstva. U prošloj godini hrvatske banke ostvarile su 3,4 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja, što je za četvrtinu manje nego prethodne godine. Najveći utjecaj na slabije rezultate imali su problematični krediti, koji su gotovo udvostručeni tijekom godine dana.
Najveći dio dobiti bankarskog sektora otpada na dvije najveće banke, pri čemu je Zagrebačka banka pretrpjela manji pad zarade od PBZ-a. Dobit Zagrebačke banke smanjena je za 6,7 posto, na 1,39 milijardi kuna, dok je profit PBZ-a oslabio za 23,1 posto, na 960,2 milijuna kuna.
Mnoge tvrtke ostale su zatečene rigoroznim pravilima Hanfe, koja traže objavu rezultata za četvrti kvartal do 31. siječnja. Tako je većina građevinskih kompanija zakasnila s objavom financijskih rezultata, a nemogućnost poštivanja rokova objavile su i neke kompanije s najviše burzovne kotacije poput Atlantic grupe, T-HT-a i Ine.