Iz HPK ističu da se natječajem raspisanim u srpnju pogoduje stranim uvoznim lobijima koji, kako tvrde, uvoze sumnjivi otpad i prerađuju ga u električnu energiju.

Stoga od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HROTE-a traže da među kriterijima za odabir bude i to da između 40 do 70 posto biomase bude osigurano iz vlastite proizvodnje, uz dokaze o tome. Traže i prednost za dobivanje kvota iz sunčanih elektrana za proizvođače koji imaju postojeće objekte u vlasništvu te oni koji mogu dokazati veći udio snage iz vlastite poljoprivredne proizvodnje.

Na taj način bi se, kako ističu, dao pozitivan pomak konkurentnosti domaće proizvodnje, smanjio uvoz, smanjio rizik kroz diversifikaciju prihoda, postigla cijena, privukao veći broj mladih ljudi i otvorila nova radna mjesta na selu, kao i postizanje ciljeva koji su propisani nacionalnim i europskim propisima.

S obzirom da novi prijedlog nacionalne Strategije poljoprivrede ima za cilj povećati udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije za 15 posto te proizvodnju u stočarskom sektoru do 35 posto, iz HPK su mišljenja kako se tim natječajem šalje kriva poruka, ne koristi prilika za razvoj ruralnih područja i stvaranje novih radnih mjesta te blokira poljoprivrednike u korištenju mjera ublažavanja i prilagodbi klimatskim promjenama.