Povećanje produktivnosti i samodostatnosti u okviru domaće poljoprivredne proizvodnje važno je kako bi se osigurala stabilnost cijena, rečeno je u utorak na okruglom stolu pod nazivom 'Potrošačka košarica i cijene hrane - Kolika je zarada poljoprivrednika?' u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), s kojeg je upozoreno i da trgovački lanci, prerađivači i dobavljači stvaraju nestvarne dobiti nauštrb primarnih proizvođača
Svi u lancu 'od polja do stola', kako je istaknuto, trebaju naći način za snažnije poticanje kratkih lanaca opskrbe, povećanje proizvodnje te snižavanje cijena hrane za potrošače.
'HPK okuplja oko 75.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i jasno smo izrazili zabrinutost što se tiče zamrzavanja cijena određenih proizvoda. Zalažemo se prije svega za uvođenje minimalne cijene, odnosno nemogućnosti prodaje ispod cijena koštanja', kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Poručio je kako se kupnjom domaćih proizvoda štite lokalni proizvođači i domaće gospodarstvo. Komora traži, kako je rekao, zaštitu domaćih proizvođača te strožu kontrolu nepoštenih trgovačkih praksi. 'Moramo se boriti za svakog malog poljoprivrednika, jer bez njih nema ruralnog razvoja niti održivosti sektora', kazao je.
Trgovački lanci se 'otrgli s lanca'
Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić istaknuo je da se divljanje cijena više ne može podnositi. Kao jedan od razloga divljanja cijena izdvojio je uvođenje eura. 'Uvođenje eura je omča oko vrata i najveći poticaj inflaciji', kazao je.
Trgovački lanci, kako je naveo, doslovce su se 'otrgli sa lanca', prepoznali su priliku za dobrom zaradom, porasle su i plaće državnom sektoru, a primarna proizvodnja je ostala na minimalcu.
Proizvođači su suočeni s rastom troškova, rekao je, napominjući kako su u zadnjih desetak dana primjerice cijene mineralnih gnojiva porasle 30 posto. 'Imamo osjećaj da će se sva ta kriza preliti na primarne proizvođače', kazao je Pranjić, ukazujući kako je problem i taj što otkupljivače nitko ne kontrolira. Stoga traže veći nadzor Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Državnog inspektorata.
'Tražimo da se naši proizvodi ne smiju otkupljivati ispod proizvođačke cijene. Neka se prate troškovi i odredi prosječna proizvođačka cijena ispod koje se isti ne smiju otkupljivati', istaknuo je, ustvrdivši da i trgovački lanci i prerađivači i dobavljači koriste njihovu muku i trud i stvaraju nestvarne dobiti nauštrb primarnih proizvođača.
Cijene voća stagniraju
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota kazao je da već godinu i pol dana cijene voća stagniraju bez obzira na to što cijene inputa i troškova rastu.
Upozorio je kako u situaciji problematične klime, vrlo reguliranih uvjeta vezanih za zaštitna sredstva, problema s radnom snagom i rastom troškova, opstojnost proizvodnje postaje upitna. 'Zdrava pamet će kazati da gdje nema dohodovnosti, gdje nema bilo kakve zarade takva proizvodnja dugoročno nije isplativa ni opstojna', izjavio je, te dodato da broj voćara ne raste, proizvodnja pada a mladi se sve teže odlučuju baviti voćarstvom.
Predsjednik Odbora za vino HPK Josip Vrbanek istaknuo je da je situacija u sektoru vinogradarstva i vinarstva alarmantna. "Proizvodnja pada, a volimo si govoriti da smo vinska država", rekao je napominjući kako su problem i nesređene zemljišne knjige.
Na teško stanje u sektoru povrća ukazao je predsjednik Odbora za povrće HPK Toni Grossi. Suočeni su sa nizom izazova poput klimatskih promjena, visokih troškova proizvodnje, nedostatkom radne snage itd.
Nužno povećanje produktivnosti i samodostatnosti
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber ponovila je da su svi svjesni da treba pomoći najranjivijim skupinama stanovništva i socijalno ugroženim, no koristeći pritom ciljane mjere koje neće naštetiti državnom proračunu. Jedan od ključnih ciljeva, kako je rekla, mora biti povećanje samodostatnosti u okviru domaće poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala stabilnost cijena.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kazala je da se potrošače poziva da kupuju domaće proizvode, no treba reći kako to ovisi o njihovoj kupovnoj moći. 'Naravno da bi ljudi kupovali domaće ali često si to ne mogu priuštiti', ustvrdila je. Smatra i kako se u Hrvatskoj puno priča što se treba, a ništa se ne radi, lutamo stalno. 'Svi moramo upregnuti snage, svatko u svojoj domeni kako bi se stvari mijenjale', poručila je.
Konzultantica Zvjezdana Blažić smatra kako je nužno povećati produktivnost. 'Mi bez povećanja produktivnosti, bez kvalitetne ponude naših proizvoda nećemo nikada uspjeti suzbiti do kraja inflaciju', kazala je navodeći kako je naša produktivnost u odnosu na europsku vrlo mala.
Bez stvarnog kapitalnog ulaganja u poljoprivredu, kako je rekla, teško će se dostići bilo kakva mogućnost da konkuriramo i na domaćem, ali pogotovo ne na inozemnom tržištu.