Bojkot trgovina izazvao je reakcije sa svih strana. No, ako pogledamo da je promet u trgovini na malo rastao 21. mjesec zaredom, pri čemu je dominirala kupnja neprehrambenih proizvoda, dok je s druge strane od usluga najviše rastao promet u putovanjima i drugim djelatnostima za koje je potrebna rezervacija, jasno je da ne treba tražiti krivca samo na jednoj strani
Državni zavod za statistiku je, poklopilo se, objavio podatke o rastu prometa u trgovini na malo, ali i u sektoru usluga baš na prvi dan jednotjednog bojkota triju trgovačkih centara i proizvoda.
Ispostavilo se da je osobna potrošnja nastavila rasti 21. mjesec zaredom te je u prosincu bila 0,7 posto veća nego u studenome. Uspoređujući prosinac prošle i pretprošle godine, promet u trgovini na malo je porastao za 6,5 posto, a od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine za 7,3 posto.
Pritom je za više od 10 posto rastao promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, dok je trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima stala. S rastom inflacije potkraj godine, prema Eurostatu čak 4,5 posto u prosincu, koincidirao je rast cijena usluga. Naročito se to odnosi na uredske djelatnosti, poslovanje nekretninama, ali i na turoperatore i ostale djelatnosti povezane s rezervacijama. DZS je još ranije objavio kako je inflacija potkraj godine najviše skočila upravo u kategoriji restorana i hotela.
Odgađanje potrošnje
S obzirom na to da podaci pokazuju stalni rast potrošnje, potrebno je kontekstualizirati bojkot i vidjeti hoće li on zaista utjecati na ponašanje potrošača i prekinuti rast njihove potrošnje. U tome nam je pomogao ekonomski analitičar Petar Vušković, koji tvrdi da građani prepoznaju potrebu zaustavljanja potrošnje.
'Kad je inflacija na svom vrhuncu, događa se to da potrošači prepoznaju potrebu da odgode potrošnju. Mi prema tome što su se potrošači pobunili možemo reći da inflacija došla do svog vrha. Inflacijski ciklus traje već pet godina. Postavlja se pitanje što napraviti. Ne možemo sve svesti na leđa trgovaca, jer oni nisu jedina karika u distributivnom lancu. Imate proizvođače, distributere, trgovce, kreditore (banke), a naposljetku i potrošače', govori Vušković.
Kad se potrošači udruže, dodaje on, cijene počnu padati. No, trgovci su opterećeni neradnim nedjeljama, upozorava, te dodaje da bi se zbog bojkota mogli dogoditi neki neželjeni procesi. Na to su upozorili već i iz Hrvatske udruge poslodavaca, ističući da bi bojkot mogao utjecati na cijeli sektor trgovine, ali i na ekonomiju kroz pad BDP-a.
'Bojim se da bi se bojkot mogao pretvoriti u opetovano rušenje trgovine, a zatim i ekonomije. Mi smo u situaciji gdje biramo između visokih stopa inflacije i želje da zadržimo ekonomski rast. To nije moguće. Ili ćemo imati nisku inflaciju i pritom niske stope rasta, ili ćemo imati visoku inflaciju i visoke stope ekonomskog rasta. Temeljno je ekonomsko pitanje: koliko inflaciju možemo spustiti, a da ne ugrozimo ekonomski rast', istaknuo je Vušković izrazivši zabrinutost da bi se inflacijski pritisci mogli zamijeniti - recesijskima, poglavito otkazima u trgovini.
vezane vijesti
Posljedice stižu kasnije
Vlada je otkrila ograničene cijene za 70 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Trenutak se poklopio da to bude na dan općeg bojkota kupnje svih proizvoda i usluga. Vušković kaže da je to dobra mjera, ali smatra da ona možda i neće imati efekta, jer su cijene nekih proizvoda u trgovinama već sad - niže. 'Vlada želi poručiti da se slaže s bojkotom i odrediti maksimalne cijene pojedinih proizvoda. Međutim, to opet ne znači da bi potrošači pristali na maksimalno ograničene cijene. I dalje su cijene previsoke, čak i kad su limitirane. Neki su krenuli s akcijama, gdje su cijene spuštene daleko ispod Vladinih limita. Narav mjera je deklarativna. Svi smo homogeni u suzbijanju inflacije i to je dobro, jer s obzirom na naše tržište i standard, nije baš primjereno da imamo najvišu stopu inflacije u Europi, što je pokazao prosinac', ustvrdio je analitičar.
Posljedice bojkota bi se mogle pokazati tek s krajem prvog kvartala, jer podaci o potrošnji u siječnju će stići u veljači, a ako se bojkot produlji, možda i u ožujku.
Bojkot hrane, čarteri puni
Vušković očekuje pad inflacije, s obzirom na bojkot. No, s druge strane, pokazuje se da smo potrošačko društvo koje se ne želi odreći nekih kratkotrajnih zadovoljstava. Naime, plasman hrvatske reprezentacije u finale Svjetskog prvenstva u rukometu izazvao je jagmu za čarter letovima prema Oslu. Turističke agencije su zatrpane pozivima za čarter letove, čije karte koštaju 860 eura. Upravo to je primjer poticanja rasta potrošnje, naročito u segmentu rezervacija.
'To je domena osobnih preferencija potrošača. Neki potrošači su spremni izdvojiti više novca na putovanje nego što bi izdvojili na hranu. Sjetimo se Engelovog zakona koji kaže da je, s visinom dohotka pojedinca, trošak kojeg će on izdvojiti na hranu manji. Inflacija najviše opterećuje one koji imaju niske dohotke, jer oni najviše troše na hranu. Oni koji imaju novca, sigurno će rezervirati čarter za Norvešku, a oni koji nemaju ostat će doma i dati svoj obol ovome bojkotu', ustvrdio je Vušković i za kraj zaključio:
'Sva moć suzbijanja inflacije na strani je potrošača. Mi ne moramo trošiti novac ako to ne želimo. Nama je odgovaralo da trošimo novac, jer su nam porasli standard i plaće. Taj inflacijski nered, a inflacija je mjera nereda na tržištu, smo svi nekako u tom lancu stvorili'.
