Europska unija nalazi se pred ozbiljnim izazovom jer njezina industrija i svakodnevni život građana ovise o mikročipovima iz Kine više nego što se dosad mislilo. Prema najnovijem izvješću Europskog revizorskog suda, čak svaki treći čip niže tehnologije koji se koristi u automobilima, perilicama rublja i drugim uređajima dolazi iz te države
Europska unija donijela je 2023. ambiciozan Akt o čipovima, kojim je postavila cilj da do 2030. dosegne 20 posto svjetske proizvodnje mikročipova. No revizori su u svom izvješću jasni: 'EU nije ni blizu ostvarenju tog cilja.' Prema njihovim procjenama, realno je očekivati udio od tek 11,7 posto do 2030. godine.
PROČITAJTE JOŠ Velika analiza trgovinskog rata Kine i SAD-a. Tko ima više šanse za pobjedu?
Situaciju samo pogoršava rastući trgovinski deficit. Samo u 2024. godini Unija je s Kinom ostvarila manjak od čak 9,8 milijardi eura u trgovini čipovima, a sličan deficit bilježi i prema Tajvanu, globalnom lideru u proizvodnji njihovih naprednih varijanti.
Potražnja raste brže od proizvodnje
Iako Europa ima nekoliko jakih igrača u industriji manje naprednih čipova, poput njemačkog Infineona, nizozemskog NXP-a i francusko-talijanskog STMicroelectronicsa, potražnja na tržištu raste brže nego što europski proizvođači mogu isporučiti. To povećava ovisnost o uvozu i izlaže EU rizicima od globalnih poremećaja u lancima opskrbe.
Geopolitička situacija samo komplicira stvari. Sukobi i napetosti između SAD-a, EU-a i Kine povećavaju rizik od prekida opskrbe. 'Već znamo za rizike koji dolaze uz uvoz iz zemalja s kojima imamo neizvjesne odnose. No možda ne možemo računati ni na tradicionalne saveznike za opskrbu čipovima', upozorava Annemie Turtelboom, članica Europskog revizorskog suda.
Ključ za zelenu tranziciju
Mikročipovi niže tehnologije nisu važni samo za industriju, već i za zelenu tranziciju. Upravo su oni temelj za razvoj održivih i energetski učinkovitih tehnologija. Revizori upozoravaju da će se jaz između Europe i drugih regija samo povećavati: 'Budući da su ovakvi mikročipovi potrebni za tehnologije povezane sa zelenom tranzicijom, taj će se trgovinski deficit vjerojatno povećavati u budućnosti.'
Europska komisija svjesna je tog problema. Prošle godine provela je istraživanje među dobavljačima i kupcima čipova, a glasnogovornik Komisije Thomas Regnier ističe: 'Akt o čipovima je čvrsta osnova nakon dva desetljeća u kojima je europski udio padao te je ponovno postavio Europu na put rasta.' No revizori su skeptični i smatraju da su postavljeni ciljevi preambiciozni i teško ostvarivi bez dodatnih mjera.