Koruška Hypo banka godinama je rasla u skladnom i ne posve legalnom odnosu s političarima, pa je i u Hrvatskoj bila sinonim za kreditiranje sumnjivih poslova, od kojih su najpoznatiji dealovi s bivšim premijerom Ivom Sanderom. Direktori iz tog vremena su posmjenjivani, a Austrija je nacionalizirala banku u prosincu 2009. godine i oformila poseban istražiteljski CSI Hypo tim kako bi raspetljala najveću bankarsku aferu u Europi. 

Izjava predsjednika uprave Gottwalda Kranebittera, koju je prenio Bloomberg, da će do sredine 2012. godine Hypo Alpe Adria Banka rasprodati svoje podružnice u zemljama bivše Jugoslavije, podignula je pravu buru. Iz hrvatske podružnice pokušali su, posve neuobičajeno, demantirati svoga velikog šefa, tvrdeći da se ne povlače: poslovat će i dalje no - za drugog vlasnika.

'To je poslovna odluka Hypo banke, ali je motivirana strategijom i politikom. Hypo se povlači jer se okolnosti na Balkanu mijenjaju, a oni se očito ne mogu u novim okolnostima razvijati i uspješno poslovati. Način poslovanja koji je prije bio normalan sada više nije. Nije isključeno da se pokaže da je Hypo i s političarima u Bosni i Srbiji imao ugovore slične hrvatskima', komentirao je za tportal Ljubo Jurčić.

Za Marušku Vizek, znanstvenicu iz Ekonomskog instituta u Zagrebu, odluka o povlačenju Hypo banke je manje-više očekivana, jer je matična banka prošla državnu sanaciju i bila izložena europskim i srednje i istočnoeuropskim dubiozama.

'Hypo je i u Hrvatskoj bio vezan za problematične nekretninske projekte, no ne možemo znati koliko je upravo to utjecalo na povlačenje, jer nijedna od banaka koje su objavile gubitke nije precizirala uz koja su nacionalna tržišta vezani problemi', komentirala je Maruška Vizek za tportal.

Prodaju balkanskih podružnica pametna bi država trebala iskoristiti da kupi banku, smatra profesor s Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević. Tim više što je predsjednik uprave Gottwald Kranebitter najavio da će se podružnice prodavati po knjigovodstvenoj vrijednosti, što u slučaju hrvatskog dijela Hypa iznosi oko 110 milijuna eura.

'Bilo bi najbolje da država uđe u Hypo banku i poveća udio domaćih banaka za 10 posto. Neka država emitira obveznice i svi ćemo je zajedno kupiti. U krizi se pokazalo koliko je važno imati svoju nacionalnu banku. Spomenut ću primjer Mađarske u kojoj su se banke i vlada sukobile nakon ukidanja valutne klauzule: danas jedino OTP banka daje kredite u Mađarskoj, ostale su banke iz revolta odustale', kazao je Drago Jakovčević za tportal.

Za razliku od Jakovčevića, koji je zagovornik ideje državnih banaka baš kao i Guste Santini, koji je nedavno državi predložio da ako bude moguće otkupi Zabu, Vizek nije sklona trošenju novca poreznih obveznika na taj način.

'Ne dopada mi se ideja da država preuzme Hypo banku u Hrvatskoj, jer je ta banka zapala u probleme dobrim dijelom zbog svojih loših poslovnih odluka vezanih uz tržište nekretnina. Kada bi je sada država sanirala, zapravo bi sredila tuđi nered i spriječila da tržište samo počisti problematične projekte koje treba otpisati. Ako bi pak Hypo banku u Hrvatskoj kupila druga banka s namjerom da nastavi poslovanje, tada bi ta banka morala počistiti bilancu Hypo banke, a ne porezni obveznici koji su već dovoljno uložili u sanaciju bankarskog sustava u devedesetim godinama prošlog stoljeća.'

Na upit hoće li među zainteresiranima za kupnju Hypo banke biti zapadne, ili možda čak banke s istoka, s obzirom da su zadnje akvizicije u bankarski sektor u Hrvatskoj odradili ruski i turski investitori (Volksbank i Brodsko-posavska banka), Vizek odgovara: 'S obzirom na stanje europskih financijskih tržišta i europskog bankarskog sustava, možda zbilja ne bi bilo loše da novi kupac bude neka banka koja nije vezana za europske dužničke probleme.'