Pokretač etične banke, Zadruga za etično financiranje lani je zabilježila trostruki porast broja članova te je početkom listopada službeno pokrenula proces licenciranja s Hrvatskom narodnom bankom. 'Sada kada smo na korak do početka rada banke, rezultati govore da smo uspjeli izgraditi povjerenje hrvatskih građana i poslovnih subjekata u koncept poslovanja i rada Zadruge i etične banke. Stalan rast broja članova pokazuje da je naš rad prepoznat i da smo se etablirali kao sustav povjerenja i ekonomskog modela koji u zemljama Europe uspješno egzistira već godinama te je kao takav nužan i Hrvatskoj', poručuje Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje.

Jeras očekuje početak rada 'ebanke' najkasnije do lipnja ove godine. Prva hrvatska etična banka po mnogočemu će se razlikovati od drugih komercijalnih banaka, počevši od vlasničke strukture preko odnosa s klijentima do visine kamatnih stopa.

Za razliku od većine domaćih banaka koje su u vlasništvu stranog krupnog kapitala, etična banka bit će u vlasništvu svojih članova, domaćih fizičkih i pravnih osoba. Kako bi upravljanje bankom bilo maksimalno demokratično, hrvatska etična banka imat će samo jednog dioničara i stopostotnog vlasnika – Zadrugu za etično financiranje (ZEF).

Učlanjenjem u ZEF svaki član ujedno postaje članom i suvlasnikom etične banke, s jednakim pravom glasa (po principu jedan član – jedan glas) bez obzira na visinu uloženih financijskih sredstava. Zadrugari moraju minimalno uplatiti 2.500 kuna, a svaki ulagač može svoj udjel povući u punom iznosu u svakom trenutku.

Suvlasnici banke ujedno su i klijenti banke iz čega proizlazi partnerski odnos. Banka na taj način bolje poznaje svoje klijente i njihove potrebe, a klijenti su puno odgovorniji u korištenju financijskih proizvoda.

Zadruga trenutačno okuplja oko 800 fizičkih i pravnih osoba. Među institucijama koje podupiru osnivanje etične banke su brojni mali poduzetnici i udruge civilnog društva. U članstvu ZEF-a je i grad Duga Resa te općine Pokupsko i Velika Kopanica. Zadruga je od svojih članova dosad prikupila 80 milijuna kuna, dvostruko više od minimalnog zakonskog iznosa za osnivanje banke.   

Druga bitna razlika je odnos prema profitu. Kod etičnih banka on nije u prvom planu već je primarni cilj ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski održivi te društveno i okolišno odgovorni. Stoga su i kamatne stope na kredite niže nego kod komercijalnih banaka. Prema najavama, u hrvatskoj etičnoj banci ne bi smjele biti više od četiri posto.

Nova banka nudit će sve standardne bankarske usluge, ali te će usluge biti definirane na način koji je sukladan njezinim vrijednostima i ciljevima. To znači da će se etična banka, primjerice, fokusirati na povoljno financiranje razvojnih projekata, a neće poticati kreditiranje potrošnje (nenamjenske kredite) niti će nuditi mogućnost minusa na tekućim računima.

Također, mnoge usluge koje se kod komercijalnih banka naplaćuju, u etičkoj banci će biti besplatne. Primjerice, etična banka neće naplaćivati uslugu internetskog bankarstva, naknade za vođenje računa ili provizije po obavljenim transakcijama.

Etička banka nije hrvatska inovacija već se temelji na tradicionalnim načelima bankarstva po kojima od davnina posluju obrtničke, poljoprivredne i građanske štedionice. Etične banke danas su okupljene u Federaciju europskih etičnih i alternativnih banaka koja broji 27 financijskih institucija (13 etičnih banaka, šest zadružnih štedionica, pet investicijskih fondova i tri zaklade) koje posluju prema načelima etičnog bankarstva.

Navedene institucije imaju zajedničku godišnju bilancu od oko 30 milijardi eura i okupljaju više od 530.000 klijenata i suvlasnika.

Više o modelu poslovanja etičke banke pogledajte ovdje.