Garaža od 38 kvadrata u centru Zagreba, u zgradi staroj tri godine, prodana je za 150.000 eura! Vijest je eksplodirala kao bomba jer se za istu svotu može kupiti dvosoban stan u novogradnji u Zaprešiću. Je li to prenapuhana cijena za garažu?
'Ne samo u Zagrebu, nego i u drugim većim gradovima, ali posebice u Zagrebu, imamo dodatni problem smanjenja broja parkirnih mjesta na ulicama zbog radova na sanaciji šteta od potresa, kao i drugih intervencija. Ugrađuju se podzemni spremnici, proljeće i ljeto je vrijeme u kojem kafići imaju terase dok se istovremeno ne stvaraju nova parkirna mjesta u obliku garaža ili slično', objašnjava za tportal Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala, konzultantske kompanije za investicije i nekretnine.
S druge pak strane, napominje da su automobili sve skuplji i veći, a parkirna mjesta koja postoje u naseljima nisu ni sigurna ni primjerena, pa dolazi do ponude i potražnje koju pojačava pritisak zbog zauzimanja parkirnih mjesta, što 'gura cijenu gore'.
vezane vijesti
'Je li to realna cijena ili ne? Tržište definira svoja pravila. No netko je to spreman platiti i očito je da to ima vrijednost za kupca. Je li tržišno utemeljeno, apsolutno ne', odgovara Likan.
Naglašava da sve treba staviti i u kontekst parkirnih mjesta u poslovnim zonama. To je gorući problem, posebice za one koji žive u blizini uredskih zgrada, a ulice koje su građene prije 100 ili 200 godina nisu prilagodile infrastrukturu suvremenom načinu života, dok je broj automobila po obitelji već prešao dva komada.
'Potražnja će rasti s obzirom na limitiranu raspoloživost, a može se očekivati da će time rasti i cijene parkirnih mjesta', kaže Likan, dodajući da veći i pametniji gradovi rješavaju taj problem izgradnjom garaža, a one se najčešće ne nalaze u centru grada jer se teži 'centru bez automobila'.
'Radi se na tome. No ukidanje prometa u ulicama, primjerice u Vlaškoj i Martićevoj, izvrsna je inicijativa, ali nije pronađeno primjereno prometno rješenje niti parking', poručuje direktorica Colliers Internationala.
Likan objašnjava da nove, mlađe generacije nemaju toliku potrebu za vlastitim stanom, tako ni za vlastitim automobilom i zeleno su osvještenije. U Hrvatskoj je pritom problem i prometna povezanost među gradovima, jer primjerice željeznička mreža, koja u ostatku Europe izvrsno funkcionira, kod nas nije dovoljno razvijena, a gradovima nedostaje i biciklističkih staza.
Istovremeno su tvrtke sklonije zamijeniti nekoliko parkirnih mjesta višestruko većim brojem parkirnih mjesta za bicikle i ugradnji mini punionica za električne automobile, zaključuje Likan.
