Francuska je vlada u srijedu predstavila detalje reforme tamošnjeg mirovinskog sustava čija je najava, u već tradicionalnom duhu, ovih dana prouzročila brojne štrajkove i prosvjede diljem zemlje. Prema riječima francuskog premijera Edouarda Philippea, vlasti nemaju namjeru odustajati od planirane reforme, što znači da se može očekivati nastavak prosvjeda koji već tjedan dana bitno otežavaju život u Francuskoj. Javni prijevoz se nalazi u velikim poteškoćama, što građanima otežava odlazak na posao, zatvorene su neke tvornice, javljaju se problemi u opskrbi, a zatvoren je i dio turističkih atrakcija.

Prema nekim procjenama, u pojedinim trenucima ukupni broj prosvjednika u gradovima diljem države dosezao je i milijun, a dnevno na ulice izađe nekoliko stotina tisuća nezadovoljnih građana. Prosvjede je iniciralo tridesetak sindikata primarno iz javnih sektora i državnih kompanija, a među prosvjednicima se nalaze kako vlakovođe, tako i učitelji i zdravstveni djelatnici. Njima su se pridružili i vatrogasci, komunalni radnici, dio policije, ali i prosvjednici iz pokreta Žutih prsluka, čije su akcije ranije ove godine francuskog predsjednika Emmanuela Macrona već natjerale na ustupke u planiranim reformama.

Premijer Philippe je prilikom predstavljanja reformskih mjera kazao da im je cilj stvoriti univerzalni mirovinski sustav.

'Želimo sustav koji je jednak za sve Francuze bez iznimki', kazao je Philippe, čije riječi prenosi Deutsche Welle. U Francuskoj trenutno postoje 42 mirovinska sustava za niz sektora, od željeznice ili energetike, preko odvjetnika, do zaposlenih u kazalištima i operama, koji se razlikuju po duljini radnog vijeka nužnog za mirovinu i povlasticama. Sindikati tvrde da su reforme napad na osnovna radnička prava i da će radnici morati raditi dulje za niže mirovine.

Detalji reformi objavljeni u srijedu pokazuju da bi se univerzalni sustav temeljio na bodovanju koje bi zamijenilo sadašnje razne izračune mirovina što se baziraju na najvišim iznosima zarađenim tijekom radnog vijeka. Uz to, uvela bi se minimalna mjesečna mirovina od tisuću eura za one koji su radili puni radni vijek, a minimalna dob za umirovljenje bi ostala na sadašnjih 62 godine iako bi se uveo sustav bonusa koji bi ljude poticao na dulji rad s ciljem umirovljenja u dobi od 64 godine.

Premijer Philippe naglasio je u srijedu da će se reformske mjere postepeno uvoditi. Kao ustupak sindikatima francuska je vlada predložila da se reformske mjere ne odnose ni na koga rođenog prije 1975. godine, a u punom obimu bi zahvatile tek one koji na tržište rada stignu nakon 2022.

Mirovinska reforma jedna je od ključnih točaka Macronove vizije transformacije francuske ekonomije za koju tvrdi da je neophodna kako bi Francuska mogla konkurirati velikim ekonomskim silama poput Kine ili Sjedinjenih Američkih Država. Uz mirovinsku reformu, Macron je već ranije uveo promjene u poreznom sustavu, kao i u sustavu državne uprave, no niti to nije proteklo bez poteškoća i prosvjeda. Nakon što su prije godinu dana najavljene neke promjene u poreznom sustavu, koje su trebale donijeti i rast cijena benzina, niz prosvjeda diljem zemlje, pod vodstvom pokreta Žutih prsluka, natjerao je Macrona na prilagodbu planiranih mjera.

Mirovinska reforma bi ipak mogla biti najtvrđi orah za ambicioznog francuskog predsjednika koji je s očekivanjima korjenitih promjena francuske politike i dobio izbore prije dvije i pol godine. Niz njegovih prethodnika također je pokušao reformirati mirovinski sustav te su se i oni susreli s nezadovoljstvom javnosti. Tijekom mandata Nicolasa Sarkozyja 2007. i 2010. građani su izlaskom na ulice pokazali što misle o predloženim reformama. Desetljeće prije toga, sredinom devedesetih, Jacques Chirac se također nakon dolaska na vlast suočio sa štrajkovima i masovnim prosvjedima kojima je uzrok dijelom opet ležao i u predloženim promjenama mirovinskog sustava.

Francuskog predsjednika Emmanuela Macrona mnogi vide kao osobu koja zastupa stavove poduzetnika i bogataške elite. Politiku bivšeg investicijskog bankara krajem studenog podržavalo je oko 40 posto birača, pokazuju ankete, što predstavlja solidan rast u odnosu na kraj prošle godine, kad mu je podrška među građanima u trenucima padala i ispod 20 posto. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da su građani podjednako podijeljeni po pitanju nužnosti mirovinske reforme, odnosno otprilike polovica je podržava, dok se druga polovica protivi.

Macron je obećao da će provesti najveću promjenu francuskog modela socijalne države nakon Drugog svjetskog rata, a mirovinska reforma je ključna u tim planovima. Svoj politički kapital uvelike je uložio u planirane promjene i odbijanje da ovaj put popusti pred prosvjedima, istovremeno optužujući svoje prethodnike da im je nedostajalo odlučnosti. Francuska je tijekom godina podigla dob za odlazak u mirovinu sa 60 na 62 godine, no to je i dalje jedna od najnižih brojki među razvijenim državama. U Velikoj Britaniji je, primjerice, ta granica 66 godina, a još bi se trebala povisivati u budućnosti. Macron tvrdi da je reforma nužna jer je sadašnji sustav neodrživ.

S druge strane se pak nalaze francuski sindikati koji najavljuju da neće prekinuti prosvjede i štrajkove ako vlasti u potpunosti ne odustanu od reformi. Macronu bi stoga, možda, za nekakav politički kompromis bilo oportuno da prijedlog jedinstvenog mirovinskog sustava ipak upotpuni prijedlogom barem jednog zasebnog mirovinskog sustava – za štrajkaše i prosvjednike.