Francuska planira sustav sastavljen od 42 različita modela zamijeniti jednim jedinstvenim bodovnim sustavom koji će se primjenjivati na one koji na tržište rada prvi put ulaze 2022., rekao je Philippe dok diljem zemlje traju masovni prosvjedi i štrajkovi.

Sindikatima nije signalizirao nikakvu spremnost na kompromis oko vremena uvođenja reforme, rekavši da će iz nje biti izuzeti oni koji su u mirovini 17 godina.

'Došlo je vrijeme da uvedemo univerzalni mirovinski sustav', istaknuo je premijer. 'Nema skrivenog plana. Želimo sačuvati kupovnu moć današnjih i budućih radnika i umirovljenika', dodao je.

Dob za odlazak u mirovinu ostao bi 62, naglasio je Philippe, ali će se radnike poticati da rade duže sustavom bonusa i popusta. Oni s punim radnim stažom imat će minimalnu mirovinu od 1000 eura.

Reforma mirovinskog sustava, koji danas pruža neke od najvećih povlastica u industrijaliziranom svijetu, pokazala se kao 'tvrd orah' za prošle i sadašnju vladu.

Štrajk radnika u javnom sektoru teško je pogodio francusku prometnu mrežu, zatvorio škole i izazvao poremećaje u zračnom prometu.

U međuvremenu sve više sindikalnih vođa javno izražava otpor reformi. Philippe Martinez, čelnik sindikata CGT i glavni organizator prosvjeda, rekao je da Philippeov govor pokazuje da 'vladu nije nimalo briga'.

Laurent Escure iz sindikata UNSA, utjecajnog u javnom prijevozu, kaže da još čekaju puno objašnjenja u tome kako će reforma utjecati na radnike u tom sektoru koji bi trebali ostati bez prava na prijevremenu mirovinu.

Yves Lefabre, glavni tajnik sindikata policije, izjavio je kako razmišlja o tome da pozove članove da masovno uzmu slobodan dan i zatvore policijske postaje.

Neovisno o sindikatima vlada je ovih dana pretrpjela dva udarca kojima se osramotila. Prvo je visoki vladin povjerenik za mirovine Jean-Paul Delevoye morao podnijeti ostavku zbog sukoba interesa.

Zatim su u ponedjeljak četiri ekonomista koji su sudjelovali u izradi gospodarskog dijela izbornog programa predsjednika Macrona 2017. upozorila vladu da ide u krivom smjeru. Kazali su da u nacrtu reforme predložili pojednostavljenje i uniformiranje mirovinskog sustava, a ne rezanje troškova ili povišenje dobne granice za umirovljenje.

Nadalje, javnosti treba jasno reći kakva će biti vrijednost bodova koje radnici stječu uplatom u mirovinski sustav, upozorili su ti ekonomisti.