U razdoblju od osam godina, od 2004. do 2012. troškovi porezne i carinske uprave vezani uz ubiranje poreza više su se nego udvostručili, budući da su porasli s oko 700 milijuna na preko 1,4 milijarde kuna.

Ipak, relativni troškovi poreznih vlasti u postotku BDP-a u razdoblju od 1997. do 2012. su se smanjili (sa 0,48% na 0,44% BDP-a), ali su još uvijek znatno iznad prosjeka zemalja članica EU-a (0,23%). Zbog toga bi porezna i carinska uprava trebale intenzivnije pristupiti smanjivanju troškova administriranja, zaključak je studije koju su proveli Mihaela Bronić i Vjekoslav Bratić.

Kako bi se smanjili troškovi oporezivanja, autori preporučuju nekoliko mjera. Prvi korak koji bi porezne vlasti mogle napraviti jest identificirati i, ako je moguće, ukinuti problematične poreze koji donose jako malo prihoda, a imaju visoke troškove administriranja.

Drugi je provesti iscrpnu analizu troškova poreznih vlasti kako bi se utvrdilo mogu li se smanjiti. Prema provedenoj analizi, najveći udio u ukupnim troškovima imaju troškovi za zaposlene, troškovi za računalne usluge te troškovi za usluge telefona, pošte i prijevoza. Posljedično, Porezna uprava i Carinska uprava bi posebnu pažnju trebale posvetiti analizi upravo tih troškova.

Kako bi se uopće dobila bolja slika ukupnih troškova prikupljanja poreza i kako bi ih bilo moguće smanjiti, povrh istraživanja troškova poreznih vlasti, neophodno je istražiti troškove ispunjavanja porezne obveze svakog pojedinog poreznog oblika jer postoji element prenosivosti između troškova poreznih vlasti i troškova ispunjavanja porezne obveze (izvršna vlast može odgovornost za prikupljanje poreza i njihove troškove dodijeliti samim poreznim obveznicima umjesto poreznoj administraciji).

U budućnosti bi svakako trebalo pokušati utvrditi i koliki su troškovi FINA-e (koja za poreznu i carinsku upravu neposredno prikuplja poreze i vodi evidenciju), troškovi sudova koji obrađuju pojedinačne porezne i carinske slučajeve te troškovi Sabora povezani s donošenjem
poreznih zakona.