Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju je pala 3,7 posto, a u odnosu na lanjski lipanj bila je manja za čak 8,3 posto
Aktivnosti u industriji su prigušene, izgledi za oporavak do kraja godine su slabi, a za sve je kriva slaba inozemna potražnja sa zapada Europe - njemački BDP u drugom kvartalu ove godine je pao dok eurozona od 2022. pleše na rubu stagnacije.
Sedmi je to zaredom pad na godišnjoj razini i najveći od svibnja 2020. U odnosu na svibanj, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam industrijske proizvodnje zabilježio je pad za 3,7 posto.
vezane vijesti
Najsnažnija je to negativna mjesečna promjena od kraja 2023., čime je poništen solidan svibanjski rast od 2,5 posto.
Podacima za lipanj zaokružena je statistika za prvu polovinu 2024. U razdoblju od siječnja do lipnja u odnosu na isto razdoblje 2023. obujam industrijske proizvodnje niži je u prosjeku za 4,2 posto (kalendarski prilagođeni indeksi).
HUP: Hrvatsko gospodarstvo usporava
Najnoviji podatak o potrošnji u maloprodaji, kao i jučer objavljeni podatak o novom velikom padu industrijske proizvodnje, upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, istaknuli su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) komentirajući najnovije makroekonomske objave. Komentirajući podatke o padu industrijske proizvodnje, u HUP-u ističu da tako intenzivan pad proizvodnje, a riječ je o padu za 8 posto na godišnjoj razini, nismo vidjeli od 'lockdown perioda'.
HUP stoga naglašava da energetska politika, porezno rasterećenje rada, naročito srednjih i visokih plaća, te daljnja deregulacija poslovanja moraju biti prioritet u odnosu na politike jačanja osobne potrošnje. Vrijeme je za smanjenje birokracije i broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru, poručuju poslodavci te pozivaju da se politika mora fokusirati na konkurentnost i na mjere koje jačaju otpornost gospodarstva.
Pale sve kategorije
Pri tome je pad zabilježen u svim kategorijama, izuzev kategorije netrajnih proizvoda za široku potrošnju, u kojoj je godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila skromnih jedan posto.
U kategoriji trajnih dobara za osobnu potrošnju pad je iznosio 12,3 posto, a uz kolebljivu kategoriju energije (-15,1 posto) kod kapitalnih proizvoda zabilježen je pad za 6,9 posto. Promatrano prema NKD-u, u prerađivačkoj industriji godišnji pad u razdoblju siječanj-lipanj iznosio je 2,1 posto.
U istom razdoblju na godišnjoj razini rudarstvo i vađenje bilježe pad za četiri posto, a opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za visokih 16,8 posto.
Njemački BDP u minusu, eurozona stagnira
Njemački bruto domaći proizvod (BDP) blago je pao u drugom tromjesečju, izvijestio je u utorak statistički ured, istaknuvši smanjena ulaganja kompanija u pogone i opremu. U razdoblju od travnja do lipnja sezonski i kalendarski prilagođeni BDP smanjio se za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je porastao za 0,2 posto.
Ponajviše su se u proljetnom tromjesečju, prema Destatisovom preliminarnom izvješću, smanjila ulaganja kompanija u opremu i nove pogone.
U isto vrijeme gospodarska aktivnost u eurozoni i Europskoj uniji skromno je porasla i u drugom tromjesečju. U razdoblju od ožujka do lipnja gospodarska aktivnost u eurozoni i EU rasla je, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je bilježila isti postotni rast, izračunali su statističari. Od kraja 2022. godine europsko gospodarstvo balansira na rubu stagnacije, pokazuju podaci Eurostata.
'Kontinuirano negativne promjene u indeksu fizičkog obujma industrijske proizvodnje u skladu su s kretanjima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju, gdje ekonomski podaci (ESI, PMI, BDP, tvorničke narudžbe) nastavljaju signalizirati izazovne poslovne uvjete u industrijskim (prerađivačkim) poduzećima. Iako je široko rasprostranjen, intenzitet pada u Hrvatskoj dodatno je produbljen snažnim dvoznamenkastim padom u proizvodnji energije (15,1 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici 2024.).
Iako su izgledi za zamjetniji oporavak industrijskih aktivnosti u nastavku godine slabašni, navedeno će ovisiti o kretanjima na inozemnim tržištima, odnosno oporavku vanjskotrgovinske potražnje', pišu analitičari Raiffeisen banke.
