Zelena stranka Možemo zalaže se za bolje planiranje i kontrolu uvoza radne snage te unaprjeđenje nadzora kako bi se izbjeglo iskorištavanje i zloupotreba rada stranih radnika.

'Država bi svakako trebala anticipirati društvene potrebe za radnom snagom, što bi nam omogućilo da na vrijeme planiramo mjere koje neće dovesti do manjka radnika (kao što su recimo stipendije za deficitarna zanimanja, veće kvote za pojedine studije, podizanje plaća i uvjeta rada itd). To se sada nije dobro radilo pa je došlo do velikog iseljavanja i stihijskog uvoza stranih radnika.

Uistinu smatramo da država ne bi trebala prepustiti uvoz stranih radnika individualnim poslodavcima, kako je to sad slučaj, već centralno određivati društvene potrebe za radnim snagom i kvalifikacijama na tržištu rada, u tripartitnom dijalogu sa sindikatima i poslodavcima, te izdavati vremenski ograničene radne dozvole koje nisu vezane uz poslodavca nego uz deficitarna zanimanja', poručuju iz ove stranke.

Dodaju da su uz to to potrebne i veće mjere nadzora kako bi se izbjeglo iskorištavanje i zloupotreba rada stranih radnika (primjerice, zapošljavanje u fiktivnim tvrtkama, neisplata plaće itd).

Smatraju da će njihov model gospodarskog razvoja koji počiva na proizvodnji dobara i usluga za zelenu transformaciju i postizanje klimatske neutralnosti osigurati uvjete za stvaranje kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta, pravedan porezni sustav te ravnomjeran razvoj, jako i dostupno javno zdravstvo, održiv i lokaliziran razvoj svih dijelova Hrvatske, priuštivo stanovanje i dostupnost vrtića.

'Jedino na taj način možemo osigurati povratak dijela radnog sposobnog stanovništva koje je u posljednjih osam godina odselilo, a kvalitetnom politikom imigracije i integracije postati zemlja u kojoj će i visokoobrazovani strani radnici htjeti graditi svoj život i doprinositi razvoju Hrvatske, umjesto da budemo tranzitna zemlja', zaključuju iz stranke Možemo.

Domovinski pokret protivi se liberaliziranom Zakonu o strancima koji je u potpunosti ukinuo kvote za strane radnike. Umjesto uvoza strane radne snage zalažu se za povratak Hrvata iz dijaspore i iseljeništva, ne samo iz Njemačke ili Irske, nego i iz Južne Amerike.

'Mnogi od njih bi se vratili, no hrvatska birokracija na svakom koraku koči njihov povratak. Lakše je stranom radniku doći u Hrvatsku, nego Hrvatu iz Južne Amerike dobiti državljanstvo. Pojedinci iz Domovinskog pokreta zato su samoinicijativno krenuli raditi na povratku Hrvata. Od toga nećemo odustati. Iskustva svih europskih zemalja pokazuju da se kulturološki bliži radnici brže i bolje integriraju, a država tako čuva svoju sigurnost', poručuju iz ove stranke.

Stav Mosta je da je dolazak stranih radnika promijenio uvjete na tržištu rada za dio hrvatskih radnika koji se sve češće u najrazličitijim djelatnostima zamjenjuju jeftinijom radnom snagom.

'S obzirom na strukturu stranih radnika, znanja, iskustva i kvalifikacije koja imaju, može se reći da su oni uglavnom počeli zamjenjivati hrvatske radnike u poslovima u kojima su plaće vrlo često bile među najnižima, a sigurnost radnog mjesta među najmanjima. Drugim riječima, dolazak stranih radnika najviše je pogodio hrvatske radnike koji su ionako radili neke od najslabije plaćenih poslova koji su često imali karakter sezonskog ili privremenog rada', smatraju u Mostu, koji na izbore izlazi u koaliciji sa Suverenistima i Nezavisnom listom mladih.

Naglašavaju da najavljene izmjene Zakona o strancima pokazuju da će Republika Hrvatska morati poduzeti značajne administrativne i financijske napore ne bi li uspjela uspostaviti kakvu-takvu kontrolu nad uvozom radne snage.

S obzirom da su procesi integracije strane radne snage izuzetno dugotrajni i skupi u Mostu predlažu izradu cost-benefit analize kako bi se unaprijed znalo koliki će za hrvatske građane to biti trošak i tko će ga platiti, jer ova stranka želi strateški iskoristiti novčana sredstva za vraćanje jednog dijela hrvatskih iseljenika čemu će težiti ako preuzme vlast.

'Most će se založiti za mjere kojima bi se osiguralo da poslodavci imaju koristi od zapošljavanja hrvatskih državljana bez da se primarno moraju okretati nekom stranom tržištu rada. Te mjere potrebno je formulirati u vidu daljnjeg općeg rasterećenja poduzetnika uz istovremeno ponovno uspostavljanje strogih kontrola stvarnih potreba za stranom radnom snagom', zaključuju Mostovci.