Sve veći broj radnika iz udaljenih zemalja dolazi u Hrvatsku. Dio njih želi se ovdje trajno nastaniti i dovesti svoje obitelji, a po prijavi na posao ulaze u sustav socijalnog osiguranja. S druge strane, Hrvatska isplaćuje mirovine u 53 zemlje svijeta, dijelom posebnim ugovorima. No sa zemljama iz kojih nam dolazi najviše radnika nema bilateralne suradnje po pitanju socijalnog osiguranja i mirovina
Hrvatska je ulaskom u eurozonu i Schengen, ali i gubitkom svoje radne snage, postala primamljiva stranim radnicima. Donedavno je bilo uobičajeno na radu u Hrvatskoj vidjeti građane iz regionalnog govornog područja, no sada sve više ljudi dolazi iz sve daljih zemalja.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je lani izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranaca, a u prva dva mjeseca ove godine već 34.440 njih. Riječ je o Filipincima, Nepalcima, Indijcima, Egipćanima, Bangladešanima, Sirijcima, Iračanima, Pakistancima, ali i građanima drugih udaljenih zemalja.
Institut za istraživanje migracija u siječnju je objavio istraživanje koje otkriva da 19,5 posto stranih radnika planira stalno ostati u Hrvatskoj, a njih 55 posto planira preseliti svoje obitelji u Hrvatsku.
vezane vijesti
Posebni ugovori za socijalnu sigurnost i mirovine
Samim time, država mora osigurati osnovna prava na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje, ali i mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svojim evidencijama bilježi više od 51.600 stranih osiguranika, pri čemu dominiraju Nepalci, Indijci i Filipinci.
S druge strane, hrvatske mirovine u inozemstvu prima oko 188 tisuća osoba. Mahom je riječ o Hrvatima koji su dio staža ostvarili u Hrvatskoj, a potom otišli živjeti i raditi u inozemstvo, kao i o građanima susjednih zemalja koji su barem dio staža prikupili u našoj zemlji. No mirovine se isplaćuju i korisnicima u udaljenim zemljama, poput Filipina i Tajlanda.
Republika Hrvatska, naime, primjenjuje uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti s državama članicama Europske unije, državama Europskog gospodarskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i Švicarskom. S Ujedinjenim Kraljevstvom primjenjuje se se Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti, a s Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom, kanadskom pokrajinom Quebec, Sjevernom Makedonijom, Srbijom, Turskom, Korejom i Albanijom primjenjuju se međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju. To omogućuje isplatu mirovina u inozemstvu.
No, kako su nam objasnili iz HZMO-a, Hrvatska nema potpisane ugovore o socijalnom osiguranju s Filipinima i Tajlandom, niti s drugim zemljama iz kojih nam u sve većem broju pristižu strani radnici. Stoga smo upitali Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na koji će način oni moći do mirovine ako ostanu raditi u Hrvatskoj, pa se, primjerice, u poznoj dobi vrate kući.
Bitna je volja druge strane
'Strani radnici koji dolaze na rad u Republiku Hrvatsku ulaze u obvezni sustav socijalnog osiguranja Republike Hrvatske, odnosno za njih se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje i mogu ostvariti prava sukladno važećim propisima Republike Hrvatske, a sklopljeni ugovori o socijalnoj sigurnosti mogu dodatno doprinijeti zaštiti tih prava', poručuju iz resornog ministarstva, dodajući da prate situaciju zbog sve većeg priljeva stranih radnika.
Ipak, potpisivanje ugovora o socijalnom osiguranju ovisi i o volji drugih zemalja da potpisuju takve dokumente, ali i o kompatibilnosti njihovih mirovinskih sustava s onim hrvatskim, odnosno europskim. Tako je prošle godine Vlada donijela odluke o pokretanju postupka sklapanja ugovora o socijalnom osiguranju s Albanijom, Kosovom i Filipinima.
Ne zna se kad će ugovor s Filipinima biti sklopljen
'Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Albanije o socijalnoj sigurnosti stupio je na snagu 1. svibnja 2024., a s Republikom Kosovo završeni su pregovori te je ugovor službeno potpisan 13. prosinca 2024. i u tijeku su unutarnji postupci Republike Hrvatske i Republike Kosovo radi stupanja ugovora na snagu. U odnosu na Republiku Filipini, navodimo da predstoji faza pregovora radi usuglašavanja konačnog teksta ugovora, a koji se planiraju u suradnji i dogovoru s filipinskom stranom', poručili su iz MROSP-a.
Ističu da nije moguće predvidjeti kad će ugovor s Filipinima biti sklopljen. Naime potpisivanju i stupanju na snagu takvih sporazuma prethodi mnoštvo postupaka različite dinamike i trajanja, a koji moraju biti usuglašeni.
Kada i ako bilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju između Hrvatske i zemalja iz kojih u većoj mjeri dolaze strani radnici budu na snazi, oni će imati pravo na samostalnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za umirovljenje, odnosno odu u mirovinu s navršenih 65 godina i 15 godina staža.
Oni koji ne ispunjavaju uvjete za umirovljenje dobit će razmjerni dio mirovine, određen samo temeljem razdoblja osiguranja, odnosno prikupljenog staža u Hrvatskoj.
