Vlasti su nedavno iznijele podatak kako je početkom ove godine u Hrvatskoj radilo više od 120.000 stranih radnika. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova otkrivaju pak kako je lani izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranaca, a u prva dva mjeseca ova godine već 34.440 dozvola.

Iako znatan broj stranih radnika dolazi s domaćeg govornog područja, odnosno iz susjednih zemalja, sve je više onih koji su se u potrazi za boljim životom iz Azije i Afrike uputili u Hrvatsku. Institut za istraživanje migracija je u siječnju objavio istraživanje koje otkriva kako 19,5 posto stranih radnika planira ostati u Hrvatskoj za stalno.

Riječ je, mahom, o Filipincima, Nepalcima, Indijcima, Egipćanima, Bangladešanima, Sirijcima, Iračanima, Pakistancima... Njih 55 posto, pokazalo je istraživanje, planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku.

Socijalno osiguranje i mirovine

Samim time, država mora osigurati osnovna prava na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje, ali i na mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svojim evidencijama bilježi osiguranike temeljem OIB-a i šifri države izdavanja putne isprave, što ne znači da je njen vlasnik ujedno i državljanin neke strane zemlje.

Prema tim podacima, vidljivo je kako broj osiguranika iz inozemstva raste. Nepalaca je krajem 2024. godine bilo nešto više od 18.200, da bi ih krajem veljače bilo već 19.600. Broj nositelja indijske putovnice u domaćem mirovinskom osiguranju se približio brojci od 11.000, a u značajnoj mjeri ima i osoba povezanih s Filipinima (10.298). Nezanemariv broj osoba u hrvatskom mirovinskom osiguranju stigao je s područja Uzbekistana, Egipta i Bangladeša.

'Sve radno aktivne osobe su u obveznom osiguranju bez obzira na državljanstvo, a svi osiguranici imaju jednaka prava i obveze u skladu sa zakonskim propisima', poručili su iz HZMO-a.

Jedan od benefita osiguranja je, naposljetku, mirovina. Već smo pisali o tome kako je država lani isplatila 365 milijuna eura mirovina u ukupno 52 svjetske zemlje.

Posebni ugovori

Republika Hrvatska, naime, primjenjuje uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti s državama članicama Europske unije, državama Europskog gospodarskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i Švicarskom. S Ujedinjenim Kraljevstvom se primjenjuje se Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti, a sa Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom, Kanadskom pokrajinom Quebec, Sjevernom Makedonijom, Srbijom, Turskom, Korejom i Albanijom se primjenjuju međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju.

Zanimljivo, iako se na popisu zemalja u koje su isplaćene mirovine nalaze Filipini i Tajland, iz HZMO-a poručuju kako s tim, ali i drugim azijskim i afričkim državama iz kojih dolaze strani radnici, Hrvatska nema potpisane ugovore o socijalnom osiguranju. Hoće li radnici iz Azije i Afrike tako imati pravo na mirovinu iz Hrvatske - ostaje pitanje. Sporazumi između dviju zemalja se obično dogovaraju i potpisuju na najvišoj razini, što znači da kod nas o socijalnim sporazumima računa vodi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kada i ako bilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju između Hrvatske i zemalja iz kojih u većoj mjeri dolaze strani radnici, oni će imati pravo na samostalnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za umirovljenje, odnosno odu u mirovinu s navršenom dobi od 65 godina i 15 godina staža. Oni koji ne ispunjavaju uvjete za umirovljenje dobit će razmjerni dio mirovine, određen samo temeljem razdoblja osiguranja, odnosno prikupljenog staža u Hrvatskoj.