radna snaga

Strani radnici pogurali su Španjolsku naprijed. Može li Hrvatska naučiti nešto iz toga?

28.02.2025 u 15:44

Bionic
Reading

Problem radne snage, kako kvalificirane, tako i nekvalificirane, muči europske zemlje. Dok se Hrvatska tek privikava na sve veći broj stranih radnika, u Španjolskoj oni trenutačno čine 13 posto ukupne radne snage

U proizvodnom pogonu prehrambene tvrtke u Španjolskoj rade ljudi iz 62 zemlje dok milijuni svinjskih butova viseći na kukama putuju pokretnim trakama.

'BonÀrea ne bi bila moguća bez ljudi iz drugih zemalja koji su došli raditi ovdje. Trebamo im biti vječno zahvalni', rekao je za Associated Press Xavier Moreno, voditelj ljudskih resursa te tvrtke.

Gospodarstvo raslo više od prosjeka eurozone

Upravo zahvaljujući stranoj radnoj snazi, španjolsko gospodarstvo prošle godine raslo je za oko tri posto, daleko nadmašivši prosjek eurozone od 0,8 posto, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). To je čak bolje od rasta američkog gospodarstva od 2,8 posto, a predsjednik SAD-a Donald Trump obećava zatvaranje granica i deportacije ilegalnih migranata.

Španjolsko ministarstvo za socijalnu sigurnost i migracije istaknulo je da je 45 posto svih novootvorenih radnih mjesta od 2022. godine popunjeno s oko pola milijuna novih stranih radnika. Ukupno, gotovo tri milijuna stranaca sada čini 13 posto radne snage u zemlji.

'Pred nama su bila dva izbora – da Španjolska bude zatvorena i siromašna ili otvorena i prosperitetna', rekla je ministrica Elma Saiz.

Novi stanovnici pomogli su joj održati mirovinski sustav, što je izazov i u drugim europskim državama. Istraživanja pokazuju da su strani radnici popunili čak 85 posto od 433.000 novootvorenih radnih mjesta u razdoblju od siječnja do rujna prošle godine.

Španjolska prkosi protumigrantskim trendovima

U Španjolskoj, kao i diljem Europe, jača antimigrantsko raspoloženje, ali političke stranke koje ističu temu neregularnih migracija iz Afrike i islamskih zemalja još nisu uspjele značajnije nametnuti svoj narativ.

Kako bi olakšala integraciju, tvrtka BonÀrea nudi tečajeve španjolskog i katalonskog jezika te pomoć s radnim dozvolama i pronalaženjem stanova i škola. Radnici različitih nacionalnosti redovito se sastaju da bi raspravili svoje kulturne razlike.

Socijalistički premijer Pedro Sánchez snažno brani legalne migracije, ističući njihove ekonomske koristi.

Prema podacima državnog zavoda za statistiku, Španjolska je prošle godine zaposlila oko 458.000 novih legalnih migranata. Među njima je 31 posto ljudi iz drugih zemalja EU-a, a ostali dolaze iz Maroka, Kolumbije, Venezuele, Kine, Perua i Ukrajine.

Novi radnici najčešće preuzimaju poslove u ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu, kao i u poljoprivredi, ribarstvu te kućnoj njezi i uslugama čišćenja.

'Primanje ljudi koji ovdje traže bolji život nije samo moralna obaveza, već i ključan korak za osiguranje naše budućnosti', rekao je Sánchez u parlamentu u listopadu.

Gospodarski učinak stranih radnika

Dolazak stranih radnika pomogao je Španjolskoj da nadmaši Njemačku, tradicionalnu industrijsku silu Europe, a koja se suočava s krizom u proizvodnji. Španjolsko gospodarstvo pokreće sektor usluga, osobito turizam, te strani radnici često preuzimaju nisko plaćene poslove koje Španjolci ne žele raditi.

Iako prima manje tražitelja azila nego druge europske zemlje, zbog zajedničkog jezika Španjolska privlači milijune ekonomskih migranata iz Južne Amerike i oni se brzo uključuju na tržište rada i u društvo.

Osim toga, unatoč stopi nezaposlenosti od 10,6 posto, uspijeva integrirati migrante bez velikih društvenih napetosti. Središnja banka procjenjuje da će toj zemlji do 2055. godine trebati još 30 milijuna radno sposobnih migranata kako bi održala ravnotežu između zaposlenih i umirovljenika.

Naime Španjolska ima jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi, a očekuje se da će do 2050. godine više od 30 posto stanovništva biti starije od 65 godina.

Prema posljednjim podacima, zemlja ima 49 milijuna stanovnika, od čega je gotovo sedam milijuna useljenika, odnosno 14 posto populacije. Prema podacima tamošnjeg zavoda za statistiku, u 2023. godini svaki šesti stanovnik bio je rođen izvan Španjolske, a najveći broj imigranata dolazi iz Kolumbije, Venezuele i Maroka.

Mladi ne žele raditi fizičke poslove

Jordi Ortiz, vlasnik kafića u Barceloni, kaže da bez stranih radnika ne bi mogao voditi posao. 'Oko 80 posto zaposlenika dolazi iz inozemstva, a samo 20 posto su Španjolci. Jednostavno ne žele raditi u ugostiteljstvu', kazao je Ortiz.

Građevinski poduzetnik Víctor Lisbona istaknuo je da mladi Španjolci više ne žele raditi teške fizičke poslove. 'Mladi danas ne žele biti građevinari, vozači kamiona ili stolari. Svi žele studirati za odvjetnike i liječnike', kazao je.

Španjolska se i dalje bori s ilegalnim migracijama preko Sredozemlja te podržava sporazume Europske unije s Marokom da bi smanjila priljev migranata. No brodovi koji dolaze iz zapadne Afrike na Kanarske otoke i dalje stvaraju humanitarnu krizu. Kako bi omogućio sigurne i legalne migracije, Sánchez je prošle godine posjetio Mauritaniju, Senegal i Gambiju te predstavio plan privremenih radnih dozvola za afričke radnike. Vlada je u studenom najavila da će legalizirati status oko 900.000 migranata koji već borave u Španjolskoj, omogućujući im radne dozvole kako bi mogli doprinositi gospodarstvu.

Do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj bit će stranac

I dok je Španjolska daleko odmaknula u zapošljavanju strane radne snage i njihovoj integraciji, Hrvatska je u tome tek na početku. Prema podacima MUP-a, tijekom 2024. u Hrvatskoj je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine. Najzastupljenije djelatnosti u kojima su strani radnici zaposleni su: građevinarstvo (75.071 dozvola), turizam i ugostiteljstvo (56.228 dozvola), industrija (28.486 dozvola), promet i veze (16.149 dozvola) i trgovina (7925 dozvola). Najviše dozvola izdano je državljanima BiH (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988) i Indije (20.502). Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, do 2030. godine broj stranih radnika mogao bi dosegnuti između 400.000 i 500.000, što bi značilo da bi svaki četvrti radnik u zemlji bio stranac.