Uoči glasanja Anka Mrak Taritaš (GLAS) upozorila je da Hrvatska nema sustavnu useljeničku politiku i da, iako su zakonom napravljeni pomaci, oni nisu dovoljni. 'Umjesto da imamo jasnu strategiju, posebno oko visokokvalificirane radne snage, mi smo sve to pustili niz vodu', kazala je.

Igor Peternel (DOMiNO) smatra da idemo u pogrešnom smjeru te da se zakon donosi bez strateškog planiranja i kvota. 'Radi se o potpunom pokušaju da se ovo do kraja liberalizira i da dođe do zamjene stanovništva, a o sigurnosnim pitanjima da i ne govorimo', ustvrdio je.

Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske te imaju državljanstvo treće zemlje ili su bez državljanstva, a usklađivanjem s direktivom o plavoj karti EU-a cilj mu je privući visokokvalificiranu radnu snagu. Tako se produžuje trajanje plave karte EU-a s dvije na četiri godine, a ona je istodobno odobrenje za privremeni boravak i rad na području Hrvatske.

Propisuje se da je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora mjesečno primati jednu i pol prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Osim dijelova koji se tiču plave karte, zakon donosi stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike, poput njihova smještaja, uvjeta za dobivanje radne dozvole i slično.

Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva državi u slučaju da odustanu od radnika za kojeg su ishodili radnu dozvolu i to u iznosu prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih.

Strane državljane neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi.

Novi uvjet je i to da poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet - za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000 eura u šest mjeseci.

Posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o tome da je on primjeren.

Kazne za poslodavce - pravne osobe kod kojih rade stranci, a koji su nezakonito u Hrvatskoj, nemaju dozvolu za boravak i rad, rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi i slično kreću se od 5000 do 20.000 eura, a za poslodavce - fizičke osobe u rasponu od 2000 do 6000 eura.

Radi prilagodbe poslodavaca propisana je i odgoda učinka prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Među inim, regulira se to da se dozvole za boravak i rad izdaju za period najviše do tri godine (sada se izdaju do jedne godine), a dozvole za boravak i sezonski rad izdavat će se za period do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci).

Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...).

Zakonom se propisuje i to da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima.

Uvodi se i nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.

Iseljenici će tako odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, kao i na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te studiranje.

Prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola, što je 210 posto više nego 2020. godine. Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.

Najveći broj dozvola za boravak u 2024. godini izdan je državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede oni iz Srbije (gotovo 28 tisuća) te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000), Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od sedam tisuća).

Predloženi zaključak Kluba Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića da se ponovno uvedu kvote za strance te popis zanimanja za njihovo zapošljavanje i zemalja iz kojih se može uvesti strana radna snaga nije dobio podršku parlamentarne većine.