Danas je Veliki četvrtak i označava posljednji dan korizme, a navečer započinje Vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota – te završava Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa. Na Veliki četvrtak prijepodne održava se samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, a slavi je biskup sa svojim svećenicima.

Ona se naziva Misa posvete ulja. Biskup tada blagoslovi tri ulja: bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, katekumensko, kojim se mažu krštenici, te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava prilikom krštenja, potvrde te svećeničkog i biskupskog ređenja. Navečer se u svakoj župi slavi misa Gospodnje večere. Prije mise isprazni se tabernakul (svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije). Pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do Vazmenog bdijenja. Nakon čitanja evanđelja može se izvršiti obred pranja nogu.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno dijelom prozirnu ukrašenu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista). Također, svi se ukrasi odnesu s oltara. Tada se obično održava barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali.

U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone ni crkvena zvona, a u južnoj Hrvatskoj običaj je da se na Veliki četvrtak i vezuju. Dječaci drvenim škrebetaljkama označuju vrijeme jutarnje, podnevne i večernje molitve 'Anđeo gospodnji' te vrijeme početka crkvenih slavlja.

Hvarska procesija Za križen naziv je za tradicijsku noćnu procesiju koja se već nekoliko stoljeća svaki Veliki četvrtak organizira na tom otoku. Procesija je jedinstven obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela Hvara, a u neprekinutom nizu odvija se pet stoljeća. Iznimna je i po svom trajanju (tijekom osam sati prijeđe se 25 kilometara) i po naglašenom pasionskom sadržaju, a pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika, u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Procesije kreću u 22 sata iz mjesta Vrbanj, Vrboska, Jelsa, Pitve, Vrisnik i Svirče i ne susreću se, da bi se u 7 sati ujutro svaka od njih vratila u svoje polazište.

Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća koji u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri. Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u crkvu započinju pjevati Gospin plač, a druga dvojica im odgovaraju pjevajući posebne stihove u čast zaštitnika crkve i nadahnute mukom Isusovom.