Ovogodišnji uskrsni blagdani ponovno će otkriti stvarnost hrvatske prehrambene samodostatnosti – osim jaja, većina hrane koja će se naći na blagdanskom stolu dolazi iz drugih zemalja
Iako vremenske prilike nisu na strani kupaca, građani su i dalje spremni potražiti domaće proizvode za proslavu Uskrsa. No postavlja se pitanje – koliko je od toga uistinu domaće? Prema riječima prodavača, razliku između domaćih i uvoznih namirnica moguće je prepoznati već na prvi pogled, prenosi Danas.hr.
Prema podacima iz prethodne godine, Hrvatska je uvezla nešto više od 3.000 tona šunke, čija je ukupna vrijednost dosegla gotovo 30 milijuna eura. Ni hren, nezaobilazan dodatak uskrsnom obroku, nije iz domaće proizvodnje – tijekom prošle godine uvezeno je 102 tone, ponajviše iz Austrije i Poljske, uz dodatne količine iz Slovenije.
Jedina namirnica u kojoj smo gotovo potpuno samodostatni jesu jaja. Trgovačke police prepune su domaćih jaja, koja su, zanimljivo, ove godine i cjenovno pristupačnija u odnosu na prošlu godinu, a dio proizvodnje čak ide i u izvoz.
"Što se tiče jaja tu smo samodostatni 90 posto s tendencijom rasta, mi jaja uvozimo ali ih i izvozimo. Jaja, šunke, luka - Hrvati neće ostati bez svojih proizvoda", izjavio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.
No iako su jaja jeftinija, priprema uskrsnih kolača ne obećava značajne uštede.
Skuplje slastice usprkos jeftinijim osnovnim namirnicama
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, cijene nekih osnovnih prehrambenih proizvoda su se smanjile u odnosu na lani, no to neće nužno značiti manju potrošnju.
"Cijene brašna, šećera, jaja su nešto niže u odnosu na lani dok su cijene maslaca ostale iste. Ono što nas muči kod pečenja kolača je cijena čokolade jer je cijena čokolade otišla gore za 26 posto što je jako puno, a orašasti proizvodi su 12 posto skuplji", istaknula je Maja Bogović, direktorica sektora trgovine pri HGK-u.
Procjene Komore pokazuju kako će potrošnja uoči ovogodišnjeg Uskrsa dosegnuti gotovo dvije milijarde eura – što predstavlja povećanje od devet posto u odnosu na prošlu godinu. Ipak, razlike u cijenama između različitih prodajnih mjesta i dalje su prisutne.
Značajni više cijene na tržnicama
"Na tržnicama cijene se ne kreću sukladno tržišnim trendovima, pa možemo očekivati i značajno više cijene pogotovo što nemamo tog vlastitog ranog povrća, ni luka ni ostalog ranog povrća", rekla je Zvjezdana Blažić.
Dodatni izazov predstavlja snažan utjecaj inozemnog tržišta na domaću ponudu, što potvrđuje i izjava sindikalnog čelnika Krešimira Severa: "Puno toga upravo uvozne cijene diktiraju u Hrvatskoj, a rekao bih u jednom djelu i istiskuju domaću robu i domaće proizvode sa polica."
Krajem tjedna, sindikati će objaviti konkretne izračune o tome koliko će ove godine građani trebati izdvojiti za tzv. međunarodnu uskrsnu potrošačku košaricu, koja će, čini se, biti teža za novčanike nego ikada prije.