Vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana često se naziva i vremenom obilja. Uz bogat blagdanski stol, neizbježni su darovi najmilijima. No razmjeri blagdanske potrošnje u Hrvatskoj svake godine postaju sve veći.

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za N1 je otkrio da je u 21 dan prosinca izdano pet milijuna računa više nego u istom broju dana prošlogodišnjeg prosinca. Vrijednost tih računa veća je za 270 milijuna eura. Gledajući pak cijelu godinu, izdano je 80 milijuna računa više u odnosu na lani, a njihova je vrijednost veća za 4,3 milijarde eura, odnosno 12 posto više nego prošle godine.

Trgovci i ugostitelji naročito trljaju ruke u vrijeme adventa. Tako je, primjerice, na Crni petak potrošeno 154 milijuna eura, iako je, prema podacima Porezne uprave, izdano samo 0,7 posto više računa.

Nikad skuplja blagdanska košarica

S druge strane, Nezavisni hrvatski sindikati izračunali su da će ovogodišnja blagdanska potrošačka košarica za tročlanu obitelj, uz sve akcijske i 'zamrznute' cijene, u najskupljoj varijanti koštati 540 eura, a u najjeftinijoj 122 eura.

Pritom je jasno da je za dio ovih rekorda u fiskalizaciji zaslužna inflacija jer je potkraj godine ponovno uhvatila uzlazni pravac. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je s godišnjom stopom inflacije od četiri posto u studenom bila među tri zemlje s najvišim rastom cijena.

Priča tek ovdje dobiva zaplet. Iako bi se na prvi pogled moglo reći da živimo u blagostanju, nerijetko se u javnosti čuju prigovori da je sve skupo. Inflacija je neizbježna, no kako onda uz prigovore o skupoći objasniti činjenicu da je osobna potrošnja u Hrvatskoj rasla 19 mjeseci zaredom, pri čemu se ne nazire kraj tog uzlaznog trenda.

'Jedan je razlog inflacija, a drugi razlog je ipak rast plaća. Treći razlog je to da su ljudi komotni pri potrošnji u vrijeme praznika, odnosno u vrijeme godišnjih odmora i božićnih blagdana. Trošimo negdje oko 40 milijardi eura godišnje na osobnu potrošnju i kad to podijelite na 12 mjeseci, ispada tri i nešto milijarde mjesečno. S tim što morate računati na to da ne kupuju svi ljudi u prosincu - neki u listopadu ili studenom kupe vestu, košulju, hlače ili nešto drugo kao poklon i isporuče to u prosincu. Kad se sve to zbroji, onda ipak ispada da je potrošnja u prosincu veća nego prosječna potrošnja u drugim mjesecima, ali tome se ne treba čuditi, to vam je uvijek tako, samo što je sad veliki dodatak inflacije i povećanja plaća', objasnio nam je ekonomist i bivši ministar financija Ljubo Jurčić.

'Nije skupo, nego...'

Kako se ljeti obično propitkuje cijena kuglice sladoleda, tako su zimi na tapetu fritule. Mnogi su ostali nemalo iznenađeni cijenom takozvanih Dubai fritula, no one su vrlo tražena roba. Jurčić objašnjava da nije problem u njihovoj cijeni. Uostalom, pojedini ekonomisti ističu da je cijena bilo kojeg proizvoda i usluge opravdana ako postoji potražnja za njima.

'Nije sve skupo, nego su prosječne plaće male. Znači, to što čujemo da će se zaustaviti cijene čiste su gluposti. U ovom okruženju imamo europske cijene i tri puta manje prosječne plaće (1340 eura neto u studenom, op.a.). Koliko god se Vlada hvali da će zaustaviti cijene, to je nezaustavljivo. Nitko ne može zaustaviti cijene na duži rok, možda na tri mjeseca ili šest, ali posao Vlade je da se diže dohodak i da se kroz rast dohotka ispravlja nejednakost, a to nažalost se ne događa', uvjeren je Jurčić.

Pritom je napomenuo da u Hrvatskoj postoji i 22 posto siromašnih, a oni će za ove blagdane potrošiti sukladno najpovoljnijoj sindikalnoj košarici, ali istovremeno imamo i rast štednje (39 milijardi eura depozita u bankama, op.a.).

'Raste dohodak, raste štednja, a kupuju i troše ovi bogatiji. U Hrvatskoj imamo izrazito neravnomjernu raspodjelu dohotka. Bogati postaju bogatiji, a siromašniji se pomalo pomiču prema bogatstvu ili prema nekom blagostanju. I zato bi trebalo napraviti detaljnu analizu tko troši i tko ne troši. U ekonomiji je više-manje sve poznato, samo, eto, ne postoji takva detaljna statistika u Hrvatskoj. I dok nije bilo inflacije, i dok nije bilo porasta plaća, bilo je rasta u potrošnji upravo zbog tog nesrazmjera u raspodjeli dohotka', uvjeren je ekonomist.

Ljudi se racionalno ponašaju

Stoga odbacuje teze pojedinih kolega da su građani zbog svoje stalne potrošnje sami krivi za rast cijena te da bi se trebali više disciplinirati pri kupnji. Jurčić ponovno jezičac na vagi koji određuje je li nekome nešto skupo prebacuje na relativno niske plaće za europske pojmove, pritom otkrivajući uzrok toga.

'Svi se ljudi racionalno ponašaju prema svojim uvjetima. Ako se borite s inflacijom, ne koristite sve proizvode. Kad pogledate povijest, cijene su uvijek rasle, ali u razvijenim zemljama plaće su brže rasle nego cijene, jer dolaze skuplji i bolji proizvodi. Ako imate skuplji i bolji proizvod koji uvozite iz strane zemlje, to znači da vaši ljudi ne proizvode skuplje i bolje proizvode, pa onda njihove plaće nisu takve.

Kao siromašna zemlja kupujemo proizvode koji su tehnološki napredniji i koji osiguravaju veće plaće. Ali mi na tim proizvodima ne radimo, mi samo kupujemo, a radimo proizvode koji nam osiguravaju manje plaće', objasnio je Jurčić, zaključujući da se o visokim cijenama uglavnom govori zbog niskih plaća.