Najvažnija nam je blizina trgovine, pa povoljna cijena, ali sve više privlače nas i akcije. Drastična poskupljenja očito su utjecala i na promjenu potrošačkih navika. Trošimo sve više, a kući nosimo sve manje. Ma koliko preračunavali, na kraju teško uspijevamo nešto uštedjeti. Osobito na hrani.

'Gledam i pratim, ali kupujemo po potrebi što mi najviše treba i uvijek više-manje isto, a sad koliko mogu uštedjeti to je relativno. Neće me navući na kupovinu samo preko tih reklama, i mislim da tako najbolje štedim. Akcije, samo akcije gledamo. Kupujemo na sniženjima. Drugdje je još jeftinije nego kod nas, mi smo najskuplji, to je problem, samo su neki od odgovora građana koje je anketirao HRT.

No bez obzira na poskupljenja, kupuje se i dalje, potrošnja ne pada. Prosječna hrvatska plaća isplaćena prošlog mjeseca iznosila je 1322 eura, u odnosu na lani veća je za 166 eura.

Dio građana kojima je plaća rasla mogu držati tempo s porastom cijena.

'Oni su ti koji drže cijene na visokoj razini, jer kupuju koliko god da košta. Osim toga, mi imamo tu jednu nacionalnu sklonost da preferiramo hranu za koju mislimo da je kvalitetnija, onda mislimo da je to nužno na tržnicama ili negdje drugdje i tu vas naravno oderu najviše jer tu je rast cijena bio daleko veći', naglasila je Marijana Ivanov, profeosrica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Konkurencija je među trgovcima velika, ističu u HGK, cijene imaju važnu ulogu pri odabiru trgovine.

'Tako da oni koji će u narednom periodu, kada dolazi blagdanska potrošnja, imati konkurentne cijene sigurno biti posjećeniji, istaknula je Maja Bogović, HGK, direktorica Sektora za trgovinu.