Godinu dana nakon što su svjetski čelnici obećali da će s fosilnih goriva prijeći na održive izvore energije zemlje troše više nafte, plina i ugljena nego ikad prije, zaključili su znanstvenici iz inicijative Global Carbon Project u svom novom izvješću, predstavljenom na Svjetskoj klimatskoj konferenciji u Bakuu u Azerbajdžanu.

Emisije ugljičnog dioksida uslijed izgaranja fosilnih goriva bi, prema njihovim procjenama, ove godine mogle s 37,4 milijarde tona biti za 0,8 posto veće nego godinu ranije. Pritom, kažu, vrhunac potrošnje fosilnih goriva nije ni na vidiku.

'Fosilna goriva i dalje su pobjednici'

'Postoje mnoge naznake pozitivnog napretka u pojedinim zemljama i zbog toga se dobiva osjećaj kao da cijeli svijet napreduje na tom polju. No na globalnoj razini vrlo je teško odrediti kad bi doista moglo doći do pada emisija CO2 iz fosilnih goriva', rekao je znanstvenik Glen Peters iz CICERO-ovog Centra za međunarodna klimatska istraživanja u Oslu i jedan od 120 autora izvješća, piše dpa.

Tako se očekuju da bi ove godine emisija šetnih plinova iz fosilnih goriva mogla biti manja u SAD-u i Europi, a neki pomaci vide se i u Kini. No u Indiji i ostatku svijeta potrošnja fosilnih goriva zapravo samo raste.

Neki stručnjaci procjenjivali su da bi globalne emisije mogle doseći vrhunac u ovom desetljeću zbog popularizacije solarnih panela, vjetroelektrana i električnih automobila.

Dosad su te tehnologije samo djelomično odgovorile na sve veću svjetsku potražnju za energentima. Oni koji nemaju dostatne količine zelene alternative stoga su očito morali posegnuti za fosilnim gorivima.

'Kad pogledate cijeli svijet, i dalje pobjeđuju fosilna goriva', rekao je Peters.

Na prošlogodišnjoj UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju predstavnici zemalja potpisali su sporazum o tranziciji s fosilnih goriva na održive energente. No sporazumom nije dovoljno definirano kako to napraviti i što bi točno koja zemlja trebala napraviti da bi se ta tranzicija uspješno provela.

Kako stoji koja zemlja?

Pritom treba naglasiti da relativno malen broj zemalja zapravo proizvodi većinu globalnih emisija - Kina 32 posto, SAD 13 posto, Indija osam posto te EU šest posto.

Emisije CO2 bi u Europi ove godine trebale pasti za 3,8 posto, piše The New York Times. To je dijelom zbog toga što su vjetar i sunce u kratkom vremenu zamijenili dobar dio ugljena u sektoru električne energije.

Smanjenje se može zasigurno zahvaliti slabijem gospodarskom razvoju jer su industrije koje troše veliku količinu energije, poput industrije čelika i fertilizatora, smanjile svoju proizvodnju nakon naglog rasta cijena zemnog plina uslijed ruske invazije na Ukrajinu.

U SAD-u se pak očekuje smanjenje emisija za skromnih 0,6 posto. Emisije u SAD-u dosegle su najniže razine u posljednjih 120 godina uslijed zatvaranja sve većeg broja elektrana na ugljen.

S druge strane, potražnja za strujom u SAD-u rekordno je visoka uslijed nesnosnih toplinskih valova koji su pogodili zemlju ovog ljeta, ali i brze izgradnje velikog broja podatkovnih centara, koji troše velike količine struje.

Najveći emiter CO2 iz fosilnih goriva - Kina - povećala je ove godine emisije za 0,2 posto. No to je zapravo pozitivan pomak u odnosu na posljednjih nekoliko desetljeća, kad je iz godine u godinu bilježila nagli velik porast emisija zbog izgradnje stotina elektrana na ugljen kako bi zadovoljila potrebe svog enormnog gospodarskog rasta.

Posljednjih godina izgradila je više solarnih i vjetroelektrana te proizvela više električnih vozila nego ijedna druga zemlja. Istovremeno se podosta smanjila stopa kineskog gospodarskog rasta uslijed 'hlađenja' ključnih industrija nakon desetljeća širenja.

U Indiji bi pak emisije CO2 ove godine mogle najviše porasti - za čak 4,6 posto. Ta je zemlja nedavno pretekla EU prema ukupnoj količini emisija te zauzela treće mjesto na ljestvici najvećih emitera CO2. No kad se gleda emisija po glavi stanovnika, u Europi je ona triput veća nego u Indiji.

U drugim zemljama u ovoj godini bilježi se rast od 1,1 posto.