EU je za zemlje - nečlanice koje izvoze robu na njezin teritorij, uveo mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). Na taj ih način pokušava natjerati da prestanu proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva i okrenu se obnovljivim izvorima.

Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama su obuhvaćeni proizvodi iz područja proizvodnje cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, željeza i čelika.

Predsjednik Gospodarske komore Banja Luka Goran Račić rekao je kako će počevši od 2026. godine BiH morati plaćati pristojbu od 60 do 100 eura po toni ugljičnog dioksida. Ocijenio je kako je ključno spriječiti udar na gospodarstvo u BiH, kako nakon poskupljenja struje ne bi postalo potpuno nekonkurentno.

Ranije je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković upozorio da bi kompanije iz Bosne i Hercegovine mogle gubiti više od 250 milijuna eura na godinu, ako se zemlja ne priključi sustavu plaćanja prekogranične pristojbe na izvoz ugljika.

Bosna i Hercegovina najveći dio električne energije proizvodi izgaranjem ugljena u termoelektranama. Od ukupno 17 teravatsati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Elektroprivreda HZHB sa sjedištem u Mostaru električnu energiju proizvodi iz hidroelektrana i energije vjetra.