Iako se Europa nastoji odreći ruskog plina, mnogi čelnici energetskih kompanija zazivaju njegov ponovni uvoz. Naime, nepredvidive politike Donalda Trumpa mogle bi naštetiti energetskoj sigurnosti Europe, a u trenucima kad se odluke stubokom mijenjaju iz dana u dan niti isporuke američkog LNG-ja više nisu sigurne
Europska unija ne može reći da je energetski sigurna, iako je u većoj mjeri nadoknadila uvoz energenata, naročito plina, iz Rusije. No, niti tri godine nakon rata u Ukrajini teško se može riješiti energetske ovisnosti o Rusiji, poglavito u trenucima kad američki predsjednik Donald Trump vodi nepredvidljivu politiku.
Doduše, treba reći kako je američki ukapljeni prirodni plin (LNG) nadomjestio nedostatak plina tijekom energetske krize pretprošle zime. No, Trump je odlučio pretvoriti energiju u adut tijekom trgovinskih pregovora, zbog čega čelnici velikih europskih energetskih kompanija izjavljuju kako bi ponovni uvoz ruskog plina mogao biti dobra ideja, piše Reuters.
Naime, američki predsjednik navodno traži od Europe da kupuje više američkog LNG-ja. Štoviše, planira zaradu američkih kompanija u vrijednosti od 350 milijardi eura, što je nerealno, jer njihova proizvodnja nije dostatna. Uz to, Rusija planira do 2030. godine udvostručiti izvoz plina diljem svijeta.
Odogođeno okončanje
S druge strane, EU se obvezala do 2027. godine okončati uvoz ruskih energenata. No, već su dvaput odgodili objavu planova kako će to učiniti. Treba reći da je Rusija u međuvremenu, odnosno u prva tri mjeseca ove godine, povećala distribuciju plina u Europu plinovodom Turski tok za 16 posto.
'Ako dođe do razumnog mira u Ukrajini, mogli bismo se vratiti na godišnje isporuke od 60 milijardi kubičnih metara, možda 70, uključujući LNG', izjavio je Didier Holleaux, izvršni potpredsjednik francuskog Engiea.
Engie je nekoć bio među najvećim kupcima plina od Gazproma, iako je u djelomičnom vlasništvu Francuske. Holleaux tvrdi da bi Rusija mogla pokriti 20 do 25 europskih potreba za plinom, iako je prije invazije na Ukrajinu zadovoljavala 40 posto europskih potreba.
'Trebamo diversifikaciju, mnoštvo ruta, ne pretjerano oslanjanje na jednu ili dvije. Europa se nikada neće vratiti na uvoz 150 milijardi kubičnih metara iz Rusije kao prije rata... ali kladio bih se na možda 70 milijardi kubičnih metara', rekao je direktor ancuske naftne kompanije TotalEnergies, Patrick Pouyanne.
Ljudi žele ruski plin
Njegova je tvrtka veliki izvoznik američkog LNG-ja, ali prodaje i ruski plin kojeg dobiva od Novateka. Zanimljivo, ovakve tvrdnje dolaze iz Francuske, koja ionako ima jednu od najdiversificiranijih energetskih opskrba u Europi.
No, Njemačka se do rata u Ukrajini uvelike oslanjala na jeftini ruski plin za svoju industriju. Stoga ne čudi da čelnici tvrtki u kemijskoj industriji zazivaju što brži povratak uvoza energenata iz Rusije. Čak 49 posto Nijemaca, prema anketi Instituta Forsa, želi povratak opskrbe ruskim plinom.
'Mogu zamisliti nastavak prihvata ili transporta ruske nafte nakon uspostave mira u Ukrajini', rekao je ministar gospodarstva Brandenburga, Daniel Keller.
Američki LNG je lani pokrivao 17 posto uvoza plina u EU, dok je udio ruskog plina iznosio 18,8 posto. Udio ruskog plina past će ispod 10 posto zbog toga što je Ukrajina zatvorila plinovode. Ruski ukapljeni plin u Europu uglavnom dolazi putem Novatekovih plinovoda.
Nesigurne isporuke
Zbog toga se EU priprema za kupnju više američkog plina. No, ako trgovinski rat eskalira nakon 90-dnevne odgode primjene Trumpovih 'recipročnih carina' na uvoz iz Europe, Trump bi, unatoč želji da prodajom energenata smanji američki trgovinski deficit, mogao obustaviti isporuku.
'Carinski rat pojačao je zabrinutost Europe zbog ovisnosti o američkom plinu. Sve je teže gledati na američki LNG kao na neutralnu robu: u određenom trenutku mogao bi postati geopolitički alat', rekla je Tatiana Mitrova, istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku američkog Sveučilišta Columbia.
SAD bi, smatraju analitičari, mogao ograničiti izvoz energenata na sva tržišta ako cijene na domaćem tržištu porastu, kao i interes za umjetnom inteligencijom. Nekoliko je europskih tvrtki pokrenulo arbitražu protiv Gazproma zbog neisporuke plina. Njemački Uniper i austrijski OMV su dobili odštetu od 14 milijardi, odnosno 230 milijuna eura. Njemački RWE, pak, potražuje dvije milijarde eura.
Francuzi smatraju da bi Ukrajina mogla dopustiti Rusiji slanje plina u Europu preko svog teritorija, kako bi se podmirile arbitražne odštete. To bi ujedno bila i polazna točka za nastavak suradnje s Gazpromom.