Rat u Ukrajini, osim sigurnosne ugroze, ostavio je posljedice i na energetsku sliku Europe. U brojnim zemljama su cijene energenata drastično porasle, s obzirom na to da je plan u potpunosti se odreći ovisnosti o mahom jeftinijoj ruskoj nafti i plinu.

Američki predsjednik Donald Trump sad pokušava natjerati Europsku uniju da kupuje više američkog prirodnog plina. No, cijene su ionako previsoke, što je u konačnici utjecalo i na rast cijena većine drugih proizvoda i usluga, pa u Bruxellesu istovremeno gledaju kako smanjiti zadane ciljeve vezane za punjenje skladišta plina uoči zime, doznaje Politico od četvorice diplomata.

Prema podacima Vijeća EU, 2021. godine je Unija kupila oko 340 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Oko 150 milijardi kubika stiglo je iz Rusije. Amerika je tad bila slabo značajno tržište sa svega 18,9 milijardi kubika plina. No, do prošle godine se situacija stubokom promijenila. Iz Rusije je stiglo svega 51,7 milijardi kubika plina, a iz SAD-a 45,1 milijarda. Ukupna nabava prirodnog plina pala je na manje od 270 milijardi kubika plina. Gotovo trećina prirodnog plina je prošle godine stigla iz Norveške i SAD-a, s time da Amerikanci drže 16,5 posto udjela u ukupnoj europskoj nabavi ovog energenta.

No, Washington želi da EU potroši 350 milijardi dolara na njihov plin, kako bi se neutralizirala navodna transatlantska trgovinska neravnoteža. Donald Trump je još ranije iskazao ovaj ultimatum, ali kako bi ignorirao europska nastojanja da pregovaraju oko uvođenja carina. Rezultat je uvođenje američkih carina na uvoz iz Europe te potencijalno aktiviranje europske 'trgovinske bazuke'.

Snižavanje potražnje i cijena

Do ove situacije je došlo jer Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Mađarska, Slovačka i Nizozemska inzistiraju na to da se cilj zapunjenosti skladišta plina snizi s 90 na 80 posto u određenim okolnostima. Naime, viši postotak zapunjenosti, prema njihovu mišljenju, prisiljava EU da kupuje velike količine plina, pa i iz SAD-a, u vrijeme kad je on najskuplji.

Dodatne Trumpove carine mogle bi biti jedan od uzroka niže industrijske potražnje, što dodatno otežava nabavku plina. No, Europa postaje sve ovisnija o američkom plinu, kako smanjuje nabavku iz Rusije.

'EU će morati kupovati više američkog plina kako bi nadoknadila izgubljene ruske isporuke. Smanjenje ciljanog skladišta stavit će manji pritisak na europski uvoz plina ovog ljeta, što opterećuje cijene - što znači bolju ponudu za EU', rekla je Laura Page, vodeća analitičarka tržišta u obavještajnoj tvrtki Kpler.

S trenutnom stopom punjenja, skladišta će do zime vjerojatno doseći tek 78 posto zapunjenosti. Da bi ispunila cilj od 90 posto, EU bi morala preplatiti plin kojeg će nabaviti u nadolazećim mjesecima, što već spomenuta struja unutar Unije nastoji spriječiti.

Frustrirajući pregovori

No, suočeni s carinama od 20 posto na svu robu, europski će izvoznici smanjiti proizvodnju, a time i svoju potražnju za plinom. Naime, europska industrija godišnje troši 24,6 posto ukupnih zaliha plina u Europi. Analiza obavještajne tvrtke ICIS sugerira da bi potražnja za plinom ove godine mogla pasti za 3,6 posto, što bi uzrokovalo i pad cijena od 3,5 posto. 

Unatoč potencijalnom pojeftinjenju u slučaju pada potražnje, europski su dužnosnici posljednjih tjedana u Washingtonu pokušali voditi pregovore o kupnji više ukapljenog prirodnog plina. No, u Bruxelles su se vratili frustrirani, jer njihovi američki kolege nisu pokazali nikakav interes za njihovu ponudu. 

Dodatno je frustrirajuće i to što je Donald Trump u ponedjeljak objavio zahtjev za kupnju energenata u vrijednosti od 350 milijardi dolara, što je potpuno nerealno, jer SAD čak ni ne može proizvesti količinu energenata koja bi po trenutnim cijenama vrijedila toliko. 

'Što se tiče 350 milijardi dolara, važno je da se energetski ugovori sklapaju na temelju potražnje i cijene, a to su čimbenici koji fluktuiraju. Stoga je vrlo, vrlo teško vezati bilo kakve komentare za jednu brojku koju je dala američka strana', komentirala je glasnogovornica Europske komisije, Anna-Kaisa Itkonen.