Nakon utvrđivanja prekršaja prometni policajac će vam ponuditi različite opcije. Ako priznajete prekršaj i želite platiti kaznu, možete to učiniti na licu mjesta uz popust od 50 posto. Druga opcija je prihvaćanje prekršajnog naloga, što vam omogućuje da u roku od osam dana platite kaznu uz popust od trećine iznosa ili da podnesete žalbu.

Ako se odlučite na žalbu, pisani prigovor morate dostaviti nadležnom prekršajnom sudu u roku od osam dana po primitku, odnosno uručenju prekršajnog naloga. Prigovor se podnosi putem policijske uprave, odnosno policijske postaje koja je donijela predmetni nalog u dva istovjetna primjerka.

U pravilu, za prigovorom se manje poseže kad je izrečena samo novčana kazna, a daleko češće kad je uz nju izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Dobronamjerni prometni policajci ponekad će vam i sami preporučiti da podnesete žalbu, uz napomenu da oni neće doći na raspravu.

Priznati ili ne priznati krivnju?

Pri sastavljanju prigovora morate odlučiti hoćete li negirati krivnju ili ćete je priznati, uz molbu za sniženje kazne. Postoji i mogućnost prigovora bez izjašnjavanja o krivnji.

Na portalu Legalis možete naći obrasce i korisne savjete za sastavljanje različitih vrsta prigovora. Ako se odlučite za prigovor bez izjašnjavanja o krivnji, u njemu navodite 'prigovaram na obavezni prekršajni nalog u cijelosti' i molite da se provede postupak. U tom slučaju bit ćete pozvani na sud da iznesete svoje argumente, pa do tada stignete pripremiti obranu. Isto tako, u osobnom kontaktu sa sucem najbolje ćete vidjeti što može ili ne može proći.

Ako se odlučite na poricanje prekršaja, već u prigovoru možete navesti zbog čega ga poričete, ali kako sud u slučaju obrazloženog prigovora može odlučiti i bez toga da vas pozove i sasluša, najčešće je bolje sastaviti prigovor s poricanjem prekršaja i traženjem saslušanja pred sudom. Pritom vodite računa o tome da u slučaju poricanja prekršaja sud nije vezan prvobitno izrečenom kaznom, nego može odrediti i višu.

Priznavanje prekršaja i prigovaranje na visinu kazne često je najbolji način sastavljanja prigovora. U tom slučaju sud nema mogućnost povisivanja kazne, jer jasno se izražavaju priznanje, kajanje i olakotne okolnosti koje će rezultirati najčešće smanjenjem novčane kazne na trećinu prvobitno određene (a dalje imate pravo plaćanja dvije trećine te konačne kazne) i smanjenjem (a možda i ukidanjem) eventualne zaštitne mjere.

Bez obzira na to poričete li prekršaj ili ga priznajete, važno je da opis okolnosti bude životan, tj. mora se raditi o objašnjenoj i mogućoj situaciji. Suci primaju razne prigovore i imaju bogato iskustvo sa svim mogućim izgovorima pa je najbolje jednostavno i iskreno objasniti o čemu se radilo.

Premda je uvijek bolje osobno doći na sud, u slučaju spriječenosti, možete poslati i pisanu obranu. Ona može izgledati slično kao prigovor, a bitno je jasno navesti prijedlog presude.

Pozivanje na loše imovinsko stanje

Važna okolnost pri izricanju presude je imovinsko stanje. Stoga, ako se pozivate na slabo imovinsko stanje, nastojeći ishoditi sniženje kazne i oslobađanje od plaćanja sudskih troškova, morate predočiti dokaze za to.

Isplatna lista plaće, dokaz da vam je blokiran račun, prijava sa zavoda za zapošljavanje ili neki drugi dokument kojim možete dokazati da biste razrezivanjem propisane kazne bili egzistencijalno ugroženi dobro su došli.

Sudska praksa

Istraživanje o učinkovitosti postupka prigovora u slučajevima prebrze vožnje, koje su prošle godine proveli profesori iz policijskih škola Željko Mršić i Mile Klanac, pokazuje da se prilikom počinjenja prometnih prekršaja u pravilu isplati žaliti.

Naime, od ukupnog broja prigovora koji su bili zavedeni na Prekršajnom sudu u Zagrebu, njih čak 85,1 posto riješeno je tako da je presuda ublažena ili oslobađajuća dok je policijska kazna potvrđena u samo 12,5 posto slučajeva.

Prilikom prihvaćanja prigovora suci su u pravilu skloniji ublažavanju kazne nego oslobađanju od krivnje, o čemu svjedoči podatak da je od 85,1 posto povoljno riješenih prigovora samo 12,5 oslobađajućih presuda, a u 71,3 posto slučajeva riječ je o ublaženoj presudi.

Pokazalo se da u praksi sud potvrđuje krivnju, ali uzima u obzir olakotne okolnosti razmatrajući argumente žalitelja i na kraju obično značajno umanjuje izrečenu kaznu.

Važno je naglasiti da je obveznim prekršajnim nalogom policije u svim slučajevima prilikom kazne određen donji iznos, što znači da sud u njenom ublažavanju ide ispod donjeg zakonskog minimuma.